Podaci su to stranice Worldometer, koja od izbijanja pandemije COVID-19, objavljuje ažurirani pregled globalne epidemiološke situacije.

Prema brojkama, trenutno najteže su pogođene Sjedinjene Američke Države (SAD), gdje je do sada potvrđena zaraza kod 23.369.732, a preminulo je 389.621 osoba.

Nakon SAD-a slijede Indija (10.495.816), Brazil (8.195.637), Rusija (3.448.203), Velika Britanija (3.164.051), Francuska (2.806.590), Turska (2.346.285), Italija (2.303.263), Španija (2.137.220) i Njemačka (1.957.492).

Muškarci češće umiru od posljedica COVID-19

U BiH, saberemo li brojke iz tri centra koji prate epidemiološku situaciju u državi, a to su Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, Institut za javno zdravlje RS-a i zvanična stranica Vlade Brčko Distrikta, dolazimo do brojke od 116.200 ukupno zaraženih do sada.

U našoj zemlji od posljedica COVID-19 do sada umrlo je 4.373, a oporavile su se 82.822 osobe.

Na osnovu tabela na stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH može se vidjeti da je učestalost obolijevanja od COVID-19 do 40. godine života podjednaka za oba spola, dok od 41. do 80. godine starosti nešto više obolijevaju muškarci. 

Kada je riječ o broju umrlih, daleko veći broj muškaraca premine od posljedica izazvanih zarazom koronavirusom.  

Na stranici Univerziteta "Johns Hopkins" po zemljama navedeni su podaci o stopi smrtnosti među zaraženim osobama.

Kada je riječ o zemljama u regiji, BiH je i dalje na neslavnom prvom mjestu.

Prema brojkama može se vidjeti da u našoj zemlji od ukupnog broja zaraženih više od tri posto, tačnije 3,8 posto, završava smrtnim ishodom.

Više od BiH smrtnih slučajeva među zaraženim osobama ima Bugarska (3,9 posto).

Ispred nas su Srbija koji broje samo jedan posto smrtnih ishoda, što je povećanje ako se uzme u obzir da su početkom decembra prošle godine, kao jedina država u regiji imali 0,88 posto preminulih.

Crna Gora bilježi 1,4 posto smrtnih slučajeva među zaraženim, a prate je Albanija sa 1,9, Hrvatska - 2, Slovenija - 2,2, Kosovo 2,6 i Sjeverna Makedonija sa tri posto.

Istina, postotak smrtnosti među zaraženim osobama u našoj zemlji u posljednjih 30-ak dana nešto je niži u odnosu na onaj kojeg je u svom posljednjem presjeku stanja početkom decembra prošle godine objavio Univerzitet "Johns Hopkins".

Tada je BiH bilježila 3,12 posto smrtnih ishoda među zaraženim osobama.

Najviše umrlih na 100.000 stanovnika u zemljama Evrope i u regiji imaju San Marino sa 192 preminule osobe, a prate ih Belgija 177, Slovenija 148, te Italija i BiH sa 132 preminulih.

Slijede Španija sa 113, Francuska 102, Sjeverna Makedonija 127, Crna Gora 117, Hrvatska 109 i Kosovo 75.

Među evropskim zemljama koje imaju najmanje preminulih na 100.000 stanovnika su Švedska sa 95, Austrija 78 i Njemačka 52.

U regiji najmanju smrtnost na 100.000 stanovnika ima Srbija – 52.

Ove brojke također se temelje na podacima Univerziteta "Johns Hopkins" koje se ažuriraju svakih 15 minuta, ali se mogu razlikovati od ostalih izvora zbog razlika u vremenu izvještavanja.

Kada je riječ o broju zaraženih u regiji, ispred BiH trenutno su su Crna Gora sa 53.338, Kosovo 54.261 i Sjeverna Makedonija sa 87.117.

Više zaraženih od nas bilježe Hrvatska sa 220.982 i Srbija sa 363.924 zaražene osobe.

Iskačemo iz prosjeka i to se ne može sakriti

Evidentno je da iskačemo iz prosjeka većine zemalja u regiji i Evropi po broju umrlih od COVID-19 i ta se činjenica, kaže dr. Andrea Jurić, epidemiologinja, ne može sakriti u sistemu nadzora nad pandemijom.

- Problem je u našem javnom zdravstvu koje je hipokapacitirano. Dugi niz godina u njega nije ulagano, pa smo pandemiju dočekali sa veoma malim brojem epidemiologa, javno-zdravstvenih radnika koji bi trebali uraditi ogroman posao. Druge razvijenije zemlje, pa čak i one koje to nisu, kao što je susjedna Srbija, imaju daleko veće kapacitete i ulagali su u javno-zdravstveni sektor. Mi nismo i to je taj, rekla bi, ceh za koji sada plaćamo cijenu - naglašava Jurić.

Dodaje da tokom prethodnih mjeseci nismo bili u stanju "pohvatati" sve pozitivne kontakte, a nepopularnim brojkama umrlih doprinijelo je, ističe, i veliki trend "liječenja po kućama".

- Na čelu sam Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona i mi smo po kumulativnoj incidenciji na trećem mjestu u Federaciji BiH, dok smo po stopi smrtnosti na desetom, posljednjem mjestu. Naglasila bih da upravljanje epidemijom zahtijeva cjelokupni tretman pacijenta, a to podrazumijeva da mu se na vrijeme pruži liječenje i adekvatna medicinska zaštita. Zbog toga sam se javno pobunila da bolnice pređu na tzv. "hladni program", odnosno da tretiraju samo hitne slučajeve, jer smatram da mi na području Federacije BiH imamo dovoljno bolničkih kapaciteta i da oni nisu ni izbliza popunjeni kako bi se prelazilo na "hladni program". Čim se pređe na "hladni program" automatski se povećava šansa od smrtnog ishoda i razvoja brojnih oboljenja. Veći dio pacijenata, koji se sada ambulantno liječe, rješavao bi se bolnički. To bi sigurno utjecalo na smanjenje stope smrtnosti. Ne kažem da bi to bio ogroman broj, ali jedan dio populacije, koja završi smrtnim ishodom, definitivno treba tražiti i u tome - kazala je Jurić.