- Važno pitanje za naše države je područje jugoistoka Evrope, odnosno zapadnog Balkana, kao i politika proširenja Evropske unije - kazao je Grlić Radman.

- Nadamo se da će Evropsko vijeće postići konsenzus o pregovaračkim okvirima s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te uskoro održati međuvladinu konferenciju s obje zemlje. Moramo za sve države aspirantice nastaviti insistirati na kriterijima za članstvo, prije svega na vladavini prava, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji - kazao je.

Naglasio je da Hrvatska pri tome uvijek ističe Bosnu i Hercegovinu i važnost njenog nastavka na evropskom putu uz provedbu svih nužnih reformi.

- To posebno uključujući reformu Izbornog zakona koji će eliminirati sve vrste diskriminacije i omogućiti izbor legitimnih političkih predstavnika svih konstitutivnih naroda, ali i svih ostalih građana BiH - dodao je Grlić Radman.

Na pitanje novinara da prokomentira potez visokog predstavnika Valentina Inzka u BiH da se zabrani negiranje genocida, hrvatski ministar Grlić Radman istaknuo je kako je Inzko iskoristio svoje bonske ovlasti sedam dana prije razrješenja.

- Mogao je to i ranije, ali to je svakako njegovo pravo. Podržali smo sve ove godine visokog predstavnika Inzka, isto tako podržavamo novog visokog predstavnika Schmidta, ako to ide u smjeru jačanja saradnje i traženju rješenja koje će zadovoljiti sve potrebe koje se očekuju od visokog predstavnika; stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH - rekao je Grlić Radman.

Austrijski ministar Schallenberg je izjavio kako je posljednjih dana bio u intenzivnom kontaktu s visokim predstavnikom Inzkom, kao i s budućim visokim predstavnikom Schmidtom.

- Možemo shvatiti da je Inzko na odlasku i da je to povezano s emotivnim nabojem te s bombastičnom snagom svojih punomoći. Upravo je intencija da se ta bombastična snaga više ne koristi u BiH, ali u tom smislu bi BiH trebala stvoriti pretpostavke da više ne koristi instituciju visokog predstavnika koji ima takve ovlasti koje sežu daleko. Koliko god to možemo shvatiti, žalimo da se moralo posegnuti za takvim mjerama - kazao je austrijski ministar Schallenberg.

Istakao je da se vesele da će Hrvatska uskoro postati punopravna članica Schengenskog prostora i na tom putu je u potpunosti podržavaju.

- Sa Schengenom dolazi i velika odgovornost jer Hrvatska ima 1.200 kilometara granice koju treba nadzirati, jer će ta vanjska granica Schengenskog prostora biti i vanjska granica Austrije. Zahvalio bih Hrvatskoj na doprinosu u smanjenju migrantskog pritiska na Austriju i ostatak Evrope jer je broj ilegalnih migranata na Austriju ove godine, u odnosu na prethodnu, porastao za 60 posto. To je područje na kojem ćemo morati dodatno sarađivati - rekao je Schallenberg.

Austrijski ministar je poručio kako niko najesen ne želi ponovni lockdown zbog pandemije i ograničenja putovanja te zatvaranja granica, istaknuvši kako bi evropski građani trebali iskoristiti postojeću situaciju i vakcinisati se s obzirom da u evropskim državama postoji velika ponuda vakcina.