Isti taj Dragan Čović istovremeno moli ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da se uključi u rješavanje unutarnjeg političkog pitanja u BiH i to na način da lobira za rješenje koje je u suprotnosti sa standardima EU-a i koje bi udaljilo našu zemlju od članstva u Uniji.

- Naš je razgovor bio relativno kratak, ali sam i zamolio za lobiranje gospodina Lavrova – kazao je Čović govoreći o posljednjem sastanku sa šefom ruske diplomatije.

Čović također tvrdi da su mu u posljednjih pet ili šest dana nekoliko stranih ambasadora u BiH dali "apsolutnu podršku za izmjenu Izbornog zakona".

Ukoliko zaista želi da se sva rješenja koja se odnose na BiH donose isključivo u BiH, što mu je argument kojeg koristi pri zastupanju potrebe gašenja Ureda visokog predstavnika (OHR), iznenađuje Čovićeva potreba da moli strane ambasadore za podršku prijedlozima HDZ-a BiH za izmjene Izbornog zakona, naročito zbog činjenice da se te izmjene ne usvajaju u stranim ambasadama već u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Jedini međunarodni centar koji može BiH davati smjernice i postavljati okvire u kojima se mogu kretati bilo kakve izmjene izbornog zakonodavstva jeste Brisel, s obzirom na činjenicu da BiH nastoji postati članica EU-a, te ima obavezu prilagoditi svoj Ustav i izborno zakonodavstvo evropskim demokratskim standardima. A stav Brisela po tom pitanju je poprilično jasan.

VEZANI TEKST - Još jedan šamar iz Brisela: HDZ-ovci razočarani, u izmjenama Izbornog zakona nema mjesta za njihove zahtjeve

U posljednjem Izvještaju Evropske komisije o BiH, koji je objavljen 6. oktobra ove godine, kao prioritet se navodi provedba odluka Evropskog suda za ljudska prava, naročito ona u predmetu "Sejdić-Finci".

- Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, prema predmetima "Sejdić-Finci" i srodnim slučajevima. Nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih partija – navodi se u posljednjem Izvještaju za BiH.

Provedbi odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", a naročito u kontekstu u kojem bi je HDZ provodio, Evropska komisija nije posvetila niti riječ, što dovoljno govori o poziciji te odluke na listi prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi zadovoljila standarde EU-a.

S druge strane, način na koji bi HDZ mijenjao izborno zakonodavstvo, prilagođavajući ga svojoj interpretaciji odluke "Ljubić", predstavljao bi korak dalje od članstva u EU, s obzirom da bi produbio diskriminaciju uskraćujući pravo pripadnika određenih konstitutivnih naroda u određenim kantonima da budu birani u Dom naroda Parlamenta FBiH.

VEZANI TEKST - Ključne poruke Vijeća sigurnosti: Dodiku prijete sankcije, NATO ostaje cilj, samo Rusija uz SNSD i HDZ

Na neprihvatljivost takvih zahvata na Izbornom zakonu BiH još jednom je 5. novembra ove godine pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) upozorio Olof Skoog, šef Delegacije EU-a u UN-u, koji je pozvao na provedbu izbornih reformi u BiH, koje, kako je kazao, moraju biti usklađene sa evropskim standardima.

- U tom smislu, naglašavamo da se ne smiju poduzimati zakonski ili politički koraci koji bi otežali provedbu odluke u predmetu "Sejdić-Finci" i ostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava – izjavio je Skoog.

Ukoliko su Dragan Čović i njegov HDZ zaista pobornici evropskog puta BiH, odnosno, kako vole kazati za sebe, "nositelji evropskih vrijednosti", zaista iznenađuje insistiranje na izmjenama Izbornog zakona BiH koje bi dodatno otežale taj put i koje su u suprotnosti sa tim vrijednostima.

Još više iznenađuje činjenica da podršku za te izmjene traže od Lavrova, uzimajući u obzir da BiH ne nastoji postati članica Ruske Federacije već EU-a, a naročito zbog činjenice da Rusija baš ne važi za primjer demokratski uređenog društva, koja kao takva može drugima nametati ili predlagati demokratske standarde.

Kontradiktornost deklarativne opredijeljenosti HDZ-a u odnosu na političku praksu te stranke potvrđuje već postojeći stav o toj političkoj opciji kao prepreci demokratskom razvoju BiH i njenom euroatlantskom putu, a prisnost sa Rusijom i evidentna podređenost geopolitičkim interesima te države potvrđuje ranije optužbe o HDZ-u kao "ruskim igračima" u BiH.