Predsjedništvo BiH je, podsjećamo, 26. juna utvrdilo Prijedlog budžeta institucija BiH za 2020. godinu, koji je upućen Parlamentarnoj skupštini BiH uz prijedlog da se razmatra po hitnoj proceduri. S obzirom da Centralna izborna komisija (CIK) BiH već kasni sa pripremnim aktivnostima za provođenje izbora, očekivalo se da će Parlamentarna skupština u što kraćem roku i po hitnoj proceduri usvojiti taj dokument.

Međutim, to se, sudeći prema najavama predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, neće dogoditi, barem ne u vremenskom okviru koji se zbog hitnosti i važnosti očekivao.

Budžet će se, tvrdi Čović, razmatrati u redovnoj proceduri.

- To onda svakako znači da bi do kraja ovoga mjeseca imali budžet. Želimo da imamo redovnu proceduru da bi svako mogao ugraditi eventualno neke primjedbe i popravke – izjavio je u subotu šef HDZ-a BiH.

CIK je, podsjetit ćemo, već ranije donio odluku o pomjeranju održavanja Lokalnih izbora sa 4. oktobra na 15. novembar, s obzirom da neusvajanjem budžeta toj instituciji nije osiguran novac za provođenje pripremnih radnji. Iako je Predsjedništvo BiH od Vijeća ministara zatražilo dostavljanje korigiranog nacrta budžeta do 31. maja, HDZ-ov ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda je "probio rok" za oko dvije sedmice.

Tako ćemo na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazana za 7. juli i na kojoj bi se trebao naći Prijedlog budžeta, vjerovatno svjedočiti pokušajima zastupnika HDZ-a BiH da "ugrade primjedbe i popravke" u budžet kojeg je sa velikim kašnjenjem pripremio njihov stranački kolega.

Motiv za opstruiranje organizacije Lokalnih izbora krije se u nezadovoljstvu HDZ-a BiH zbog odluke Zastupničkog doma da smijeni neke članove CIK-a, te da imenuje nove.

VEZANI TEKST - SNSD i HDZ izgubili kontrolu nad CIK-om, Petrić i Božičković razriješeni

Ta odluka Zastupničkog doma je nezakonita, a aktuelni saziv CIK-a je nelegitiman. Nije to ocjena Suda BiH kao relevantne institucije za utvrđivanje eventualnih nezakonitosti pri izboru članova Komisije, već "procjene" HDZ-a i njihovih partnera iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nezadovoljan je Čović i zbog imenovanja Željka Bakalara za člana, a zatim i za predsjednika CIK-a, s obzirom da je on u prošlosti obnašao dužnost savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

- To je dovoljno jasna poruka da vidimo u šta se CIK želi pretvoriti i politički podrediti - rekao je Čović za Večernji list.

Bakalar je, podsjetit ćemo, u CIK-u zamijenio Stjepana Mikića, nekadašnjeg šefa Kabineta Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH. Mikićev angažman za Čovića nije bio "jasna poruka da se vidi u šta se CIK želi pretvoriti i politički podrediti".

Zbog gubitka kontrole nad CIK-om, HDZ i SNSD ne samo da opstruiraju usvajanje budžeta i finansiranje Lokalnih izbora, već vrše pritisak na Sud BiH da poništi odluku Zastupničkog doma, a na osnovu podnesenih tužbi.

- Pored podnosioca tužbe Branka Petrića i Sanje Stanimirović-Ostojić, tužbu u odnosu na odluku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podnio je i Novak Božičković – potvrđeno je Faktoru iz Suda BiH.

Politički pritisak kojeg trenutno HDZ i SNSD prave na Sud BiH kako bi donijeli za te stranke odgovarajuću odluku ne korespondira sa ranije utvrđenom sudskom praksom, na koju su ukazali iz CIK-a.

VEZANI TEKST - Obesmišljene optužbe Dodika i Čovića: Ove sudske presude dokazuju da je aktuelni saziv CIK-a legalan

Pritisak kojeg HDZ i SNSD prave na Sud BiH, CIK, te opstruiranje usvajanja budžeta i izdvajanja novca za Lokalne izbore idu u prilog optužbama da su te stranke svoj politički kapacitet temeljile na kontroli nad CIK-om. Zahvaljujući minimalno četiri člana bliska tim strankama su redovno preglasavanjem donosili odluke koje su njima išle u prilog, poput načina popunjavanja Doma naroda FBiH ili izbora firme zadužene za štampanje listića.

Dok Sud BiH ne donese konačnu odluku po tužbama Petrića, Stanimirović-Ostojić i Božičkovića, aktuelni saziv CIK-a ima puni legitimitet da obavlja svoje dužnosti, što, pored podrške relevantnih međunarodnih institucija, potvrđuje i odluka Suda BiH kojom je kao neosnovan odbijen Petrićev zahtjev za odlaganje izvršenja upravnog akta.