Podsjetio je kako je ovo posljednja godina Angele Merkel i prva godina Josepha Bidena i kako je to dobra konstelacija da se nešto pokrene.

Istakao je kako BiH treba robusnu, a ne stabilnu politiku na relaciji BiH-Biden-Brisel-Berlin.

- Politiku Rusije poštujemo, ali sad imamo u Americi Josepha Bidena, koji odlično poznaje Balkan, još iz Titovog vremena, bio je u BiH u više navrata, Merkel ima dobre odnose se s njim i to bi mogla biti dobitna kombinacija - kazao je za FTV.

Govoreći o oštrijem stavu prema retrogradnim politikama u BiH, naveo je skidanje ploče s imenom Radovana Karadžića i rok koji je dao Miloradu Dodiku za to, kao i poziv Milanu Tegeltiji da podnese ostavku - te je istakao da treba to da se nastavi, s njim ili s nekim drugim visokim predstavnikom.

- Novi visoki predstavnik je dobrodošao, ali se mora mijenjati politika međunarodne zajednice, paradigma, obrazac, metoda rada. Ako se to iskombinuje - novi visoki predstavnik i nova politika - to bi moglo biti uspješno - poručio je Inzko.

O Christianu Schmidtu, kao njegovom mogućem nasljedniku nije govorio, kazavši da je to pitanje za njemačke zvaničnike.

Kazao je i da je Zakon o zabrani negiranja genocida spreman.

- Takav ima i u Austriji i svim zemljama u Evropi, što se tiče holokausta - naveo je Inzko i dodao: "Mi ćemo ga u januaru predložiti Parlamentarnoj skupštini BiH i probati da se napravi još jedan posljednji domaći pokušaj da se riješi to pitanje. Ako se ne riješi - onda ćemo o tome razmišljati".

Drago mu je, rekao je, da je međunarodna zajednica - i Njemačka - pokazala interes za BiH, za Balkan.

- Prije 7-8 godina sam pitao njemačkog ministra kako je moguće da ta zemlja nema nijednog vojnika u BiH, a Čile ima 20 - mislim da će sada doći do preokreta i dobrobiti za BiH - zaključio je Inzko.