Od 1. jula poslodavci konačno mogu odahnuti – država im uzima manje, ali, radnici, ne veselite se prebrzo. Možda vam ostane isto, a možda i manje – sve zavisi od toga koliko poslodavac brine o vašoj koristi i zadovoljstvu.

Od 1. jula se slavi nova era – poslodavci će plaćati manje državi. Radnici? Pa... Mogu se nadati da će se neko sjetiti i njih. Možda.

Od 1. jula poslodavcima u Federaciji BiH bit će niži doprinosi, ali to ne znači automatski i veće plaće za radnike. Dok vlast slavi "historijski iskorak", sindikati upozoravaju da sve zavisi od dobre volje poslodavaca – a ta volja, pokazalo se, nije baš najpouzdaniji oslonac za radnička prava.

Prema usvojenim izmjenama Zakona o doprinosima, zbirna stopa doprinosa smanjuje se sa 41,5 na 36 posto. To predstavlja smanjenje od 5,5 posto.

Provjerili smo šta kaže sindikat, a šta poslodavci.

Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u BiH, za Faktor ističe da izmjenama Zakona o doprinosima koje će se početi primjenjivati od 1.7.2025. godine, predviđeno je da doprinosi na teret poslodavca budu umanjeni za 13,25 posto zbirno.

– Iako smo duboko svjesni činjenice da poslodavci nemaju zakonsku obavezu povećati plaće radnicima za iznos za koji su oslobođeni doprinosa kroz navedene izmjene Zakona o doprinosima, očekujemo da poslodavci ipak pokažu na djelu dozu empatije prema radnicima kroz povećanje plaća bar za iznos za koji su oslobođeni dijela doprinosa. Podsjetit ćemo javnost da su poslodavci početkom ove godine izašli sa jasnim stavom da generalno plaće trebaju biti i veće, ali da je problem u visokim doprinosima. Evo, imajući u vidu činjenicu da su oslobođeni dijela doprinosa, ovo je fantastična prilika da konačno pređu sa riječi na djela. Također, imamo potrebu podsjetiti javnost da su poslodavci, shodno odlukama Vlade Federacije BiH, u prethodnoj godini imali mogućnost isplate pomoći radnicima bez bilo kakvih poreza i doprinosa, međutim, zanemariv procenat poslodavaca je ispoštovao te odluke čime su jasno pokazali šta ustvari zaista misle o svojim radnicima koji im donose enormno bogatstvo – kazao je Šatorović.

Ističe da period koji je pred nama predstavlja svojevrsni test ljudskosti poslodavaca i priliku da pokažu koliko cijene svoje radnike.

– Nadamo se da na tom testu neće pasti. Savez samostalnih sindikata BiH će pratiti situaciju na ovom polju, te u skladu s tim, kao i usaglašenim stavovima sa Vladom Federacije BiH, tražiti povećanje najniže plaće za 2026. godinu – poručio je Šatorović.

Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, za Faktor ističe da oni kao poslodavci pozdravljaju odluku Vlade FBiH da smanji stopu doprinosa za 5,5 posto.

– Prvi put se s tim krenulo, a godinama smo ukazivali na jako visoke stope doprinosa u FBiH. Mislim da ovo smanjenje nije veliko, ali može pomoći onim firmama, posebno malim i srednjim preduzećima koja su imala problema sa minimalnom plaćom. Kada govorimo o minimalnoj plaći, možda će poslodavci plaćati otprilike 90 KM manje doprinosa u odnosu na ovo što sad isplaćujemo – kazao je Ećo.

Tvrdi da će možda doći do povećanja plaća, ali da ovo nije dovoljno smanjenje doprinosa i da se treba nastaviti dalje te ispuniti obećanje Vlade FBiH da će početkom naredne godine smanjiti još pet posto doprinose.

– Tako bi umanjenje bilo 10,5 posto i tada bismo mogli reći da je to značajno umanjenje. Do tada, povećanje plaća zavisit će od poslodavaca – neki će ovo iskoristiti za povećanje plaće radnicima, a oni poslodavci koji su imali problema i negativno poslovanje zbog visoke stope doprinosa, ovo mogu iskoristiti za smanjenje udara na budžet poslodavaca. U svakom slučaju, treba očekivati pozitivan efekt – objašnjava Ećo.

Ističe da će i sa ovim umanjenjem doprinosa FBiH i dalje imati najvišu stopu doprinosa u regiji, a poslodavci smatraju da je stopa doprinosa od 28 posto prihvatljiva i da bi to dovelo do značajnijeg povećanja plaća te da bi privreda u FBiH bila konkurentnija, pogotovo kada je u pitanju izvoz.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da ovo smanjenje doprinosa ni na koji način ne garantuje povećanje neto plaće radnicima.

– Ovo je dio doprinosa koji ide na teret poslodavaca i ne ulazi u dio primanja radnika. Dakle, poslodavac može odlučiti da poveća radniku plaću i prije i poslije ove promjene ako želi, ali iskreno, ne vjerujem da će se to dogoditi. I same izjave nekih poslodavaca su kontradiktorne jer govore o ublažavanju negativnih efekata prethodnih povećanja doprinosa, što znači da će smanjiti svoje troškove. Ali ako bi povećali neto plaće za taj iznos, onda ne bi imali nikakvu uštedu i to bi ustvari značilo da nikada i nisu imali probleme zbog prethodnog povećanja i da su uvijek mogli da se tome prilagode bez problema. Neki poslodavci vjerovatno hoće povećati plaće, ali samo oni koji bi to svakako učinili jer žele radnike plaćati adekvatno i oni koji zbog manjka radne snage moraju jer bi ih radnici inače mogli napustiti – ističe Gavran.

Tvrdi da bi jedino optimalno bilo znatno veće smanjenje doprinosa koje bi onda paralelno pratilo obavezno (a ne dobrovoljno) povećanje minimalne plaće, pa da se i radnicima garantuje korist od uštede poslodavaca.

– Mislim, također, da je nepravedno da se svi poslodavci tretiraju jednako jer, recimo, banke i neki drugi sektori imaju enormno visok profit i ne zaslužuju nikakvo rasterećenje, nego naprotiv – dodatne poreze. S druge strane, neki sektori su na granici opstanka i tu bi rasterećenje trebalo biti veće – zaključio je Gavran.