Optužnica u ovom predmetu uz Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora 'Bosnalijeka', tereti i Šefika Handžića, Hasana Šepu, Aidu Selvić i Jasmina Šepu za inkriminacije koje su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici farmaceutske kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, te firmi - Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.

Vještakinja Prašljivić je u nastavku unakrsnog i dodatnog ispitivanja ponovila kako Bosnalijek kao privredno društvo u većinski privatnom vlasništvu nije bio u obavezi postupati po Zakonu o javnim nabavkama.

Odgovarajući na pitanja zatupnika optužbe, tužitelja Seada Kreštalice, vještakinja je, pozivajući na dokumenta u elektronskoj formi koji su joj dati na uvid, navela kako smatra da analiziranim transakcijama nije nastupila šteta za Bosnalijek, te da internim i eksternim kontrolama poslovanja ove kompanije nije pronađeno ništa sporno.

Detalji u vezi sa izgradnjom apartmanskog naselja "Babin do"

U fokusu unakrsnog ispitivanja našla su se pitanja koja se tiču poslovnih aranžmana između Bosnalijeka i Brštanice, odnosno firme Carpe Diem, a u vezi s pružanjem ugostiteljskih usluga, te nabavkom kancelarijskog materijala, kao i detalji u vezi sa izgradnjom apartmanskog naselja "Babin do" na Bjelašnici, uključujući troškove službenih putovanja i transportnih i špediterskih usluga.

Na insistiranje zastupnika optužbe, vještakinja se izjasnila u kontekstu poslovnih događaja i služenja tzv. komplet-menia, odnosno Coctail-Partya, pojašnjavajući kako je informacije o tim događajima crpila iz Bosnalijekovih internih glasila, uključujući i fakture na kojima, kako je kazala, ne mora biti naveden konkretan događaj te da o tome da se on zaista i dogodio garantira sam izvršitelj usluga.

U pogledu realizacije službenih putovanja i njihovog pravdanja, vještakinja je kazala da kada se radi o službenim putovanjim Amara Arslanagića (nedostupan pravosuđu), nije mogla naći da je u vezi s tim nastupila šteta, budući da su ta putovanja realizirana, te 'pokrivena' izvještajem, a troškovi pravdani odgovarajućim računima.

Navela je kako su i drugi uposlenici Bosnalijeka išli na službena putovanja i da su ih pravdali na identičan način, ali da nisu obuhvaćeni optužnicom, te da se, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, bez računa nije moglo pristupiti knjiženju bilo kojeg troška.

Oslobađanje od plaćanja poreza

U kontekstu oslobađanja od plaćanja poreza na dobit, vještakinja je, također, ponovila kako je kompanija Bosnalijek imala značajna ulaganja u osnovnu djelatnost, te da je više od 30 posto proizvodnje realizirano u sklopu izvoza, precizirajući kako su to dovoljni razlozi za oslobađanje od plaćanja te vrste poreza. 

Na dodatni upit i podsjećanje tužitelja u vezi sa sadržajem odredbe Zakona o porezu na dobit te dio u kojem je taksativno nabrojano koja pravna lica ne podližeu plaćanju spomenutog poreza, vještakinja Prašljivić je kazala kako to nije dovoljno, odnosno da se mora imati u vidu zakon u cjelini.

Istovremeno, potvrdila je tezu da generalni direktor odgovara za zakonitost i vjerodostojnost dokumenata, onoliko koliko je informiran, podsjećajući na obaveze izvršnih direktora na tom planu.

Analizirajući stavke u vezi s 'toplim obrokom' i brojem prisutnih na poslu, vještakinja Prašljivić je podsjetila da je ta statistika sadržana u određenim tabelama, te da su uposlenici imali pravo na izdvajanje od dva posto od prosječne plaće u FBiH na ime toplog obroka.

U osvrtu na troškove investicionog održavanja restorana, koji je u vlasništvu Bosnalijeka, vještakinja je kazala da su oni padali na teret Bosnalijeka, budući da se radilo o povećanju vrijednosti stalnih sredstava, a ne troškovima.

Ostatak ispitivanja odnosio se na posredovanje Brštanice i Carpe Diema u izgradnji apartmanskog naselja na Bjelašnici, te transportnih i špediterskih usluga, u vezi s čime vještakinja nije našla ništa sporno, navodeći da  svako pravno lice može određene usluge vršiti putem posrednika, odnosno da nema zakona koji to zabranjuje.   

Ne treba čuditi što ovaj proces toliko dugo traje   

Odbrana je tokom unakrsnog ispitivanja uputila više prigovora na način na koji zastupnik optužbe ispituje vještakinju, uz opasku "da ne treba onda čuditi što ovaj proces toliko dugo traje".

U nastavku glavnog pretresa odbrana je u sudski spis uložila Nalaz i mišljenje vještakinje Kerime Prašljivić, čiju je autentičnost ona prethodno potvrdila.

Tim je, kako je rečeno, odbrana prvo i drugooptuženog okončala izvođenje dokaza u ovoj fazi postupka.  

Inače, suđenje Arslanagiću i drugima, koje se odnosi na inkriminacije iz perioda 2005-2012. godina, počelo je polovinom oktobra 2016. godine na temelju optužnice iz decembra 2015. i u fazi je dokaznog postupka odbrane.

Akteri slučaja se terete za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora, a u vezi s poslovnim aranžmanima kompanije Bosnalijek i spomenutih firmi

Nastavak suđenja, na kojem bi trebali biti saslušana četiri svjedoka odbrane treće i petooptuženog, zakazan je za 31. oktobar.