Veliki broj građana u BiH ne zna šta da radi sa lijekovima iz njihove kućne apoteke kojima je prošao rok trajanja ili nisu više dio njihove terapije, te oni najčešće završe u smeću.

Međutim, lijekovi se ne smiju se bacati u kantu za smeće, WC šolju ili bilo drugo mjesto osim onoga koje je za to predviđeno. Tako bačeni lijekovi dospijevaju u tlo, rijeke, mora i jezera, te između ostalog, mogu dovesti do zagađenja životne sredine, pa samim tim i ljudskog zdravlja.

Prema riječima dr. Zlatana Hamze iz Zavoda za javno zdravstvo KS, preporučljivo je sav otpad razvrstavati već u domaćinstvima i kao takvog ga odlagati na propisana mjesta.

- Lijekovi spadaju u grupu medicinskog, odnosno kategoriju farmaceutskog otpada i ako se adekvatno ne zbrinu, sigurno će ostaviti negativne posljedice po okoliš. Pogotovo su opasni citostatici, hormoni, sredstva koja smanjuju aktivnost imunog sistema, antiinfektivni lijekovi, opijati... Lijekove koji se više neće koristiti, te kojima je istekao rok ili su neadekvatno skladišteni u domaćinstvima, najbolje bi bilo odnijeti u jednu od apoteka - kazao je dr. Hamza.

Dodao je kako svaka apoteka ima proceduru za zbrinjavanje takve vrste otpada. Postoje i Pravilnici o zbrinjavanju medicinskog i farmaceutskog otpada koji su doneseni na federalnom, odnosno državnom nivou.

- Generalno, medicinski otpad razvrstava se i sakuplja na mjestu nastanka u ambalažu prilagođenu svojstvima i količini, te načinu skladištenja i prijevoza. Ambalaža je razvrstana i po bojama radi lakšeg upravljanja otpadom (crvena – infektivni, žuta – hemijski, zelena – farmaceutski...). U takvoj ambalaži koja onemogućava neovlašteno otvaranje otpad stoji i po njega dolaze ovlaštene firme za zbrinjavanje otpada. U konačnici ovakva vrsta otpada se spaljuje u posebnim namjenskim spalionicama - istakao je.

Dr. Zlatan Hamza, FOTO: Anadolija

Naš sagovornik je objasnio kako u slučaju bacanja lijekova u komunalnu sredinu, sve aktivne komponente lijeka će se naći u okolišu.

- Tako se, naravno, uništava okoliš. Isto tako, u slučaju bacanja u kontejner zajedno sa ostalim otpadom, završit će na deponiji gdje će se opet aktivna supstanca ispuštati u okoliš, a postoji mogućnost i dodatnih reakcija konponenti sa ostalim otpadom, pa je moguć nastanak agensa još opasnijih po zdravlje i okolinu. Osim toga, može se desiti da treće lice ili dijete pronađe takve lijekove i (ne)namjerno ih počne konzumirati što svakako nosi veliki rizik po zdravlje - kazao je dr. Hamza.

Kontaktirali smo JU Apoteke Sarajevo, gdje su nam rekli da su dugi niz godina od građana prihvatali lijekove sa proteklim rokom trajanja, koji su dalje zajedno sa ostalim farmaceutskim otpadom uništavani na tačno propisan zakonski način.

- S obzirom na to da je proces uništavanja farmaceutskog otpada dosta skup proces, te da apoteke nemaju tačne smjernice šta uraditi sa farmaceutskim otpadom koji potječe od građana, Ministarstvo zdravstva KS je nadležna institucija koja vam može odgovoriti na pitanje šta građani trebaju raditi sa lijekovima kojima je prošao rok trajanja ili ih više ne koriste kao terapiju - kazali su nam iz JU Apoteke Sarajevo.

Dodaju da kao društveno odgovorna Javna ustanova, i da bi spriječili nepropisno i neekološko odlaganje ovakvog otpada, često prihvataju lijekove isteklog roka trajanja, te ih kasnije zajedno sa ostalim farmaceutskim otpadom zbrinjavaju na zakonski propisan način u skladu sa procedurama upravljanja otpadom koje su definisane u njihovoj ustanovi.

- Upravljanje otpadom je sistem koji obuhvata planiranje, organiziranje i definisanje aktivnosti i resursa potrebnih za zakonito, profesionalno i odgovorno upravljanje farmaceutskim otpadom unutar JU Apoteke Sarajevo - naglasili su. 

Odgovarajući na pitanje da li građani donose lijekove u njihove apoteke, odgovorili su da se to ne dešava često.