Uprkos agresivnoj anti-NATO kampanji kojoj su posljednjih nešto više od godinu dana izloženi građani entiteta RS, stav javnosti nije baš u potpunosti usklađen sa političkim i privatnim interesima predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Potvrđuje to i posljednje istraživanje Udruženja građana EDA iz Banje Luke i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Većina ispitanika, njih 53 posto, protiv su ulaska u NATO, dok bi devet posto ispitanih pristali na ulazak u NATO ukoliko Srbija napravi taj korak.

Dvadeset posto ispitanika se opredijelilo za NATO integracije, dok se 15 posto ukupnog broja ispitanika nije opredijelilo. Zanimljivo je da su stariji ispitanici, oni iznad 55 godina, za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO, a da se toj mogućnosti protive oni mlađi.

Prema rezultatima USAID-ovog istraživanja "Anketa percepcije građana u BiH 2016", čak 85 posto građana Federacije BiH je za ulazak u NATO. To u praksi znači da je najmanje 60 posto ukupnog broja stanovnika BiH za ulazak naše zemlje u NATO, te da je većina stanovnika ove zemlje trenutno talac Dodikove potrebe da zaustavi integracijske procese BiH.

Poređenja radi, 61 posto građana Hrvatske je samo godinu prije stjecanja punopravnog članstva bilo za ulazak te zemlje u NATO. Dvije godine prije nego što je Slovenija postala članica Alijanse, 43 posto stanovnika te zemlje je podržavalo taj korak. Ove usporedbe ukazuju na visok stepen saglasnosti građana BiH, koja je pretočena u Zakon o odbrani BiH, a zatim i u relevantne odluke Predsjedništva BiH i Strategiju vanjske politike naše zemlje.

Vrijedi podsjetiti da je Zakon o odbrani BiH, čiji član 84 podrazumijeva obavezu provođenja aktivnosti s ciljem ulaska zemlje u NATO i kojeg su podržali svi zastupnici iz entiteta RS, usvojen 2005. godine, kada su sjećanja na intervenciju NATO-a u BiH, koju Dodik sada koristi kao argument protiv članstva, bila mnogo svježija nego što je to danas slučaj.

Ni kasnija NATO intervencija u Srbiji nije spriječila SNSD-ove i sve ostale parlamentarce iz entiteta RS da 2005. podrže to zakonsko rješenje, što se možda može objasniti i činjenicom da su medijski izvještaji RTRS-a o tim događajima bili vrlo ograničeni zbog naredbe tadašnjeg SNSD-ovog ministra informiranja Rajka Vasića.

Evidentno je da je SNSD-ovo blokiranje NATO puta BiH posljedica utjecaja Rusije, kojoj je zaustavljanje daljnjeg širenja Alijanse u ovom regionu jedan od značajnijih geopolitičkih interesa.

- Svi ovdje živimo i mislimo da je Rusija fer i da nam puno pomaže – kazao je Dodik u posljednjem intervjuu za ruske medije.

Tu pomoć građani entiteta RS baš i ne osjete, naročito u kontekstu ekonomske podrške i investicija, tako da se Dodikova konstatacija o navodnoj pomoći možda odnosi isključivo na njega i njegove političke partnere, što potvrđuju raniji medijski izvještaji o imovini koju je porodica Dodik prebacila u Moskvu.