Trinaestog novembra ove godine su premijer entiteta RS Radovan Višković i premijerka Republike Srbije Ana Brnabić potpisali zajedničku izjavu koja se odnosi na izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini u okviru projekta Hidroenergetski sistem "Gornja Drina". Gradnja hidroelektrana je planirana na lokacijama Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine, a entitet RS u projekat ide sa 45 posto vlasništva da bi se, kako je kazao Višković, izbjegla procedura javnih nabavki.

VEZANI TEKST - Potpisana izjava sa Srbijom za HES Gornja Drina, Dodik euforičan: Ovo je jednako njihova država, kao što je i njihov narod

Prethodno je, podsjetit ćemo, Srbija postala većinski vlasnik zajedničkog preduzeća sa Republikom Srbijom, kojem je dodijeljena koncesija za izgradnju hidrocentrala. Naime, Vlada RS-a je 22. oktobra dala saglasnost da se Elektroprivreda Srbije upiše kao većinski vlasnik preduzeća HES Gornja Drina iz Foče. Do tada je ovo koncesiono preduzeće bilo u vlasništvu Elektroprivrede RS-a.

Nije izbjegavanje Zakona o javnim nabavkama jedino krivično djelo koje bi se moglo staviti na teret Viškoviću i vlastima entiteta RS. Mnogo teže po državu BiH i širi međunarodni kontekst je kršenje Ustava BiH i relevantnih odluka Ustavnog suda BiH.

Zakonsko uporište za zajednički projekat entiteta RS i Srbije na rijeci Drini pronađen je u Zakonu o unutrašnjoj plovidbi RS-a, kojim su sve rijeke u tom entitetu proglašene za "unutrašnje vode RS-a". Međutim, Ustavni sud BiH je ranijim odlukama U-1/11 i U-9/19 utvrdio da je takvo postupanje entiteta RS protivno Ustavu BiH.

U Odluci U-1/11 je utvrđeno da entitet RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji tog bh. entiteta i pod zabranom je raspolaganja jer je to "nadležnost države BiH".



Ustavni sud BiH je na sjednici održanoj 6. februara 2020. godine, rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća naroda RS-a, donio odluku kojom je određene odredbe Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a ocijenio kao neustavne, te da se pitanje korištenja međudržavnih i međunarodnih rijeka treba riješiti državnim, a ne entitetskim zakonom, s obzirom da je to "u isključivoj nadležnosti države BiH".

Utvrđeno je da riječna voda i riječna korita predstavljaju "javno dobro" koje je dio imovine države BiH, te da državna imovina predstavlja odraz državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Teza vlasti entiteta RS da se radi o "unutrašnjim vodama na teritoriji entiteta" je ocijenjena kao nerelevantna i da je odluka o statusu te imovine, a u konkretnom slučaju korištenja hidropotencijala rijeke Drine, u isključivoj nadležnosti države BiH, a ne entiteta.

Potpisana izjava vlasti entiteta RS i Srbije, te njena oprečnost u odnosu na odluke Ustavnog suda BiH, objašnjavaju histerične reakcije iz entiteta RS, naročito Milorada Dodika, nakon što su kao neustavne ocijenjene odredbe Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a i Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ocijenio da te odluke "nisu fer".

U srijedu se za kršenje ustava BiH opredijelio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji je, zloupotrebljujući funkciju koju obnaša, uputio dopise premijerki Srbije Ani Brnabić i ministru rudarstva i energetike Srbije Zorani Mihajlović, u kojima ih je informirao o "važećem pravnom okviru na nivou institucija BiH u vezi sa izgradnjom Hidroenergetskog sistema Gornja Drina".

Relevantne odluke Ustavnog suda BiH, koje potvrđuju da entitet bez odluke države BiH ne može stupiti u realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana, osnov su za pravno osporavanje takvih namjera, te pružaju široke mogućnosti djelovanja predstavnicima u institucijama BiH.

S druge strane, odnos Republike Srbije prema suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH cijeloj priči daje mnogo širi kontekst, s obzirom da takvim odnosom Srbija direktno krši Dejtonski mirovni sporazum kojeg je potpisala kao jedna od strana. Ta činjenica ne samo da može utjecati na međunarodni kredibilitet Srbije, naročito u odnosu sa garantima Sporazuma, već može predstavljati nepremostivu prepreku integracijskim procesima Srbije, prije svega na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Procjene govore da Srbija duguje BiH čak oko šest milijardi KM na ime korištenja hidropotencijala rijeke Drine za potrebe rada hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta. Istovremeno Beograd ne samo da odbija priznati i isplatiti dug, već BiH nameće prijedlog razmjene pograničnog teritorija na način da Srbiji pripadne dio na kojem se nalaze hidrocentrale, a da BiH dobije šumu oko Priboja jednake površine.