open-navfaktor-logo
search
Sjednica Komisije
Kandidati za ministre odgovarali na pitanja: Pročitajte šta su rekli o NATO-u, PDV-u, diplomatiji...
Diplomatska mreža, ocjenjuje Turković, treba biti servis
23.12.2019. u 10:29
get url
text

Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara Bosne i Hercegovine obavila je intervjue sa predloženim ministrima i njihovim zamjenicima u novom sazivu Vijeća ministara BiH.

Bisera Turković

Predložena ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (SDA) je, na upit o usklađenosti plaća i primanja diplomatskim predstavnicima BiH u inostranstvu, kazala da ne postoje jasna pravila, te da je potrebno izvršiti analizu i da se na temelju te analize saniraju eventualne nelogičnosti.

- Neke ambasade plaćaju enormne iznose za smještaj ambasadora, a neke jako malo – pojasnila je Turković.

Dodala je da će novi diplomatski predstavnici morati proći kroz diplomatsku obuku, te da je neophodna provjera diploma ambasadorima, a zatim i njihovim savjetnicima i ostalom osoblju.

Zastupnika Jasmina Emrića (A-SDA) je zanimala vizija Bisere Turković za kvalitetan rad u Ministarstvu vanjskih poslova, te da izdvoji prioritetne ciljeve. Nova ministrica vanjskih poslova je naglasila da je Predsjedništvo BiH institucija koja određuje vanjsku politike, te da je Strategija vanjske politike BiH okvir u kojem je neophodno djelovati.

- Ono što ću ja raditi bit će bazirno na četiri načela u Strategiji vanjske politike. Prvo je neophodno napraviti sveobuhvatnu analizu i da vidimo šta se tu može napraviti da bi se unaprijedila i provela ova četiri načela. Ono što je sigurno neophodno je osposobljenost Ministarstva da obavi ove zadatke koji proizlaze iz načela Strategije. Moramo da vidimo kakvim kadrovima raspolažemo, koliko su oni sposobni da obavljaju zadatke – pojasnila je Turković.

Ekonomska diplomatija, dodaje, nije dovoljno dobro provedena i zastupljena u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Postavljanje diplomatskih predstavnika nakon mandata u Ministarstvu vanjskih poslova je, smatra ona, "uhljebljenje". Diplomatska mreža, ocjenjuje Turković, treba biti servis.

Zastupnika Branislava Borenovića (PDP) su zanimali stavovi o euroatlantskim integracijama kao vanjskopolitičkom prioritetu BiH.

- Mislim da je tu vrlo jasna situacija. Mi imamo određenu genezu svega što se dešavalo. Predsjedništvo BiH se opredijelilo za euroatlantske integracije. Zakon o odbrani BiH jeste definirao, a podložni smo zakonskim odlukama, i Parlamentarna skupština i Vijeće ministara BiH su odgovorni za provođenje aktivnost s ciljem jačanje statusa BiH u NATO-u. Da li je to članstvo ili ne, o tome odlučuje Predsjedništvo – kazala je Turković.

Podsjetila je Turković na genezu saradnje sa NATO-om, podsjetivši da je Nebojša Radmanović potpisao dokument kojim se od NATO-a traži prijem BiH u Akcioni plan za članstvo (MAP).

- Mi imamo ove godine Program reformi. Predsjedništvo se tako dogovorilo, da ne bude MAP, da se procesi uspore i da ne ide onom brzinom. Kada je Ministarstvo vanjskih poslova u pitanju, posve je jasno da ćemo mi slijediti uputstva Predsjedništva – objasnila je Turković.

Staša Košarac

Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) je kazao da će on raditi na uspostavljanju kvalitetnijih odnosa na unutrašnjem povjerenju, koje, smatra on, trenutno ne postoji.

- Planiram da imamo periodične sastanke nadležnih ministarstava u vezi sa određenim reformama. To će biti obaveza i nećemo puštati ništa u proceduru što nije usaglašeno – izjavio je Košarac.

Košarac je, govoreći o poljoprivredi i energetskom sektoru, kazao da postoji određena vrsta zastoja, ali da će buduće kretanje biti definiranje u saradnji sa entitetskim nivoima.

- Mi moramo da zaštitimo domaću proizvodnju, uvažavajući međunarodne obaveze BiH. Smatram da to pitanje mora biti tretirano na adekvatan način. Moramo koristiti fondove koji su mogući za BiH. Dosta toga stoji – kazao je Košarac.

Turizam je, ocjenjuje, jedan od potencijala BiH i postoji kapacitet da se to pitanje rješava na adekvatan način. Naglasio je i da je cilj ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, ali da to ne ovisi samo o našoj zemlji.

Novi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je odgovarajući na upit Branislava Borenovića, govorio i o Programu reformi BiH, kojim se, smatra Borenović, trasira put ka NATO-u, te je kazao da taj dokument mnogi različito tumače.

- Ovaj dokument je proizvod usaglašenih stavova. On ne prejudicira članstvo već partnerstvo. Niko od nas ne osporava snagu NATO-a. Politička stranka iz koje ja dolazim zagovara demilitarizaciju BiH, da je najbolje za BiH da smo vojno neutralni u odnosu na sve saveze. Ono što je važno i treba istaći jeste da je u Programu reformi BiH vrlo jasno naznačeno da će se proces odlučivanja voditi u organima, koji imaju mehanizme koji onemogućavaju razvoj političkih tendencija koje nama ne odgovaraju. Smatram da je važno sarađivati sa NATO-om – objasnio je Košarac.

Govoreći o takozvanom prijenosu nadležnosti, Košarac je govorio o nametanju rješenja u prošlosti, te da će Program rada Vijeća ministara BiH sadržavati i efekte nametnutih odluka visokih predstavnika – izjavio je predloženi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Kada je u pitanju odlaganje nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, kazao je da će tražiti sastanak sa entitetskim ministrima i da će ovo pitanje biti rješavano skupa sa inicijatorima rješavanja ovog pitanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Vjekoslav Bevanda

Novi/stari ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZBiH) je naglasio potrebu što skorijeg održavanja sjednice Fiskalnog vijeća s ciljem utvrđivanja Globalnog fiskalnog okvira, na osnovu kojeg bi se kreirao Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza naše zemlje za 2020. godinu.

- Završit ćemo ključne strategije, programiranje IPA-e ćemo učiniti efikasnijim, te dosljedno poštivati usvojeni Mehanizam koordinacije – izjavio je Bevanda.

Nastavit će, dodaje, sa projektom osiguravanja trajnog smještaja institucija BiH, a u posljednjih osam godina je, tvrdi, napravljeno mnogo toga po tom pitanju, što je rezultiralo uštedama novca koji je ranije utrošen na zakup prostorija.

Bevanda je kazao da se o PDV-u može razgovarati, ali da Zakon o PDV-u ne tretira novu stopu PDV-a već je usklađuje sa evropskim direktivama.

- Za svaku promjenu PDV-a je potrebna jedna stručna analiza. Ja kao predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje neću nikada biti za to da se na osnovu nečije političke želje donese takvo rješenje – kazao je Bevanda.

Istupanje entiteta RS iz sistema indirektnog oporezivanja bi, ocjenjuje, nanijelo neprocjenjivu štetu. Postojeće blokade u Upravnom odboru UIO su, dodaje, iracionalne i štetne.

- Upravi treba dati podršku, informatički je opremiti, a sistem nadograđivati i ne bih nikada bio za to da se Uprava razgradi. To što su se entiteti tužili između sebe, moj je uvijek bio stav da se sve stavi na papir, da se riješe politike i da ono što papir kaže, bude to – pojasnio je predloženi ministar finansija i trezora BiH.

Kada su kaznene kamate na ugovorene kredite u pitanju, Ministarstvo finansija i trezora BiH je najavilo sveobuhvatnu analizu na taj način utrošenih sredstava. Ideju o plaćanju PDV-a po naplaćenoj fakturi je ocijenio kao nerealnu.

Vojin Mitrović

SNSD-ov prijedlog za ministra komunikacija i prometa BiH Vojin Mitrović je kazao da nam slijede veliki infrastrukturni projekti, poput izgradnje Koridora Vc i autoputa od Sarajeva do Beograda.

- Ti projekti su bitni prije svega za poboljšanje poslovnog ambijenta – izjavio je Mitrović.

Konkretan odgovor o kontroli neba nije mogao dati dok, dodaje, ne preuzme ministarsku poziciju. Član Komisije Saša Magazinović je spomenuo i potrošnju 300.000 KM na proslavu preuzimanja kontrole nad nebom, koja, dodaje, nije preuzeta. Magazinović je zamolio i okončanje projekta putnog pravca Foča – Šćepan Polje.

- Ovo je pitanje koje je bilo prisutno i u Narodnoj skupštini RS-a. Ono što vam ja mogu obećati jeste da ću uraditi sve da pomognem u domenu nadležnosti mog ministarstva, da se taj putni pravac riješi. To je bruka i sramota, i RS-a i BiH. To je mali dio puta koji treba urediti, a dosta bi značio za povezivanje Crne Gore i BiH – kazao je Mitrović.

Predloženi ministar komunikacija i prometa BiH je izjavio da je željeznička infrastruktura veliki problem i da je taj način transporta putnika i roba zanemaren, te kako mu je potrebno posvetiti veću pažnju.

- To je nešto na čemu ćemo, budite sigurni, raditi – tvrdi Mitrović.

Ankica Gudeljević

Predložena ministrica civilnih poslova BiH će biti Ankica Gudeljević (HDZBiH) je na upit o legalizaciji kanabisa za medicinske svrhe kazala da je uloga Ministarstva civilnih poslova u oblasti zdravstva koordinirajuća.

- Smatram da je to veoma važno pitanje i mislim da jednim zajedničkim dijalogom, da svi sjednemo za sto i da se ozbiljno uzmemo u koštac sa tim pitanjem. Treba uzeti u obzir kompletnu preporuku struke, saslušati njihovo mišljenje i onda pokušati doći do konsenzusa. Ja ću nastojim da radim na tome da komunikacija između svih nivoa vlasti bude prohodna i redovna – poručila je Gudeljević.

Josip Grubeša

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZBiH) bi trebao ostati na toj poziciji i u narednom mandatu, a u tom mandatu će se, tvrdi, zalagati i za provedbu presuda domaćih i stranih sudova u što kraćem vremenskom roku.

Magazinović je podsjetio da je Grubeša najavio izmjene Zakona o VSTV-u, koje su najavljene do kraja godine, ali se to nije dogodilo. Upitan je da li podržava izbor glavnog tužioca u Parlamentarnoj skupštini BiH, te šta namjerava uraditi po pitanju dužine procesa registracije nevladinih organizacija i udruženja.

- Ja sam za unapređenje pravosudnog sistema u BIH i da mi ipak moramo voditi računa da, ako ćemo birati glavnog tužioca u Parlamentu, da nam pravosudni sistem ide u tom smjeru. Nemoguće je odgovoriti sa da ili ne. Potrebno je usvojiti niz drugih akata – kazao je Grubeša.

Govoreći o osnivanju Apelacionog suda BiH, Grubeša je podsjetio da je u okviru Strukturalnog dijaloga postignuta saglasnost o postojanju novog izdvojenog žalbenog suda.

- Mi ćemo se zalagati da se usvoji novi Zakon o Sudu BiH, a možda ćemo ga zvati i zakon o sudovima BiH. Kada će to biti i kada će to izgledati, na nama je da se dogovorimo.

Fahrudin Radončić

Predloženi ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić (SBB) je, odgovarajući na upit o migrantskoj krizi, kazao da su mnogi građani značajno limitirani u svom kretanju u svojim gradovima.

- Moramo razgovarati sa našim evropskim prijateljima kada je pomoć u pitanju. Mi dobijamo određene novce od Evropske unije, ali tako što skinu novac od Ministarstva okoliša i prebace na migrantsku krizu. Migrantska kriza ne može biti odgovornost jednog čovjeka, jednog ministarstva i Vijeća ministara – kazao je Radončić.

Radončić je dodao da ne smijemo kao društvo dozvoliti da se neko ponaša prema BiH kao prema cigareti, na način da se našoj zemlji ostave ljudi koji nisu prošli sigurnosne provjere. Kazao je da se mora promijeniti strategija, da se od migranata "ne branimo na Baščaršiji već na granici".

- To će biti cunami ako Turska pusti tri ili četiri miliona migranata. BiH ima pravo da brani svoju zemlju, vojskom i policijom. Mi moramo, mada to nije nadležnost samo Ministarstva sigurnosti, raditi na tome da kriza ne zahvata samo jedan kanton - kazao je Radončić na upit zastupnika Emrića.

Dodao je da je migrante potrebno u što humanijim uvjetima skloniti sa ulice.

- Moraćemo zaštiti granicu mnogo bolje, tražit ćemo da se poveća budžet Granične policije. Sad nam nedostaje oko 500 policajaca. Nema pravo da nam niko drži ovdje lekcije da smo nehumani, da smo najgori na svijetu. Molit ću ljude sa svih nivoa da problem migranata ne bude bošnjački problem. Sada imamo takvu situaciju, a to ne smije biti tako – kazao je predloženi ministar sigurnosti BiH.

Radončić je naglasio potrebu jačanje direktne saradnje sa zemljama Evropske unije i SAD-a, a naročito sa susjednim zemljama, po pitanju borbe protiv terorizma.

- Ja ću da vas podsjetim da sam kao ministar sigurnosti za samo dvije godine potpisao 21 ugovor o read misiji – kazao je Radončić.

U tom je kontekstu izdvojio ugovor sa Turskom, te je najavio depolitizaciju Ministarstvu sigurnosti.

- Ne treba ministar sigurnosti da daje izjave o šefovima drugih država i o predstavnicima parlamentarnih stranaka – dodao je Radončić.

Podsjetio da je inicirao izmjene Krivičnog zakona koje su BiH učinile spremnom da dočekaju povratak ljudi sa sirijskog ratišta i koji je, ocjenjuje, prevenirao odlazak ljudi na strana ratišta.

Također ističe potrebu jačanja saradnje policijskih agencija, a upozorio je na budući težak posao u smislu deradikalizacije i resocijalizacije povratnika sa sirijskog ratišta.

- Mi moramo znati da se mora podići budžet Ministarstva sigurnosti. Nećemo dozvoliti da u jeku migrantske krize budžeti za Parlamentarnu skupštinu i Predsjedništvo budu povećani, a da budžet za Ministarstvo sigurnosti bude smanjen – poručio je Radončić.

Predloženi ministar sigurnosti BiH smatra da je neophodno što prije organizirati sastanak sa ministrima u Srbiji i Hrvatskoj, te je podsjetio da je imao dobru saradnju sa resornim ministrima u susjednim zemljama.

- Hrvatska na svaki način želi da dobije Schengen, da dobije privilegije i ona će biti potpuno nemilosrdna u smislu da ne može proći nijedan migrant. Imamo ugovore o read misiji i morat ćemo kao BiH da igramo mnogo tvrđe kada je u pitanju povratak izbjeglica u zemlje iz kojih su ušli - kazao je Radončić.

Koordinacija sa drugim policijskim agencijama je, ocjenjuje, jako loša, te je obećao jačanje te koordinacije i saradnje.

Sifet Podžić

Novi ministar odbrane BiH Sifet Podžić (Demokratska fronta) je, odgovarajući o odnosu BiH prema NATO-u u kontekstu sadržaja Programa reformi BiH, izjavio da bi bilo nekorektno od njega komentirati konkretno dokument koji nije vidio.



- Ja sam legalista. U potpunosti ću poštovati ono što je Predsjedništvo BiH usvojilo. Ako je to dokument kakvog ga ja vidim, a očigledno je da imamo različita tumačenja, tražit ću hitan sastanak sa članovima Predsjedništva. Ako je to to što ja mislim, onda je pred Ministarstvom odbrane ozbilja situacija, a to je implementacija Pregleda odbrane. Vi znate da je 2016. diskutirano o tom dokumentu i da je to dokument kojim se traži smanjenje vojnika, perspektivnih vojnih lokacija - kazao je Podžić.

Potpuno mu je, dodaje, poznata problematika u Ministarstvu odbrane BiH. Na Borenovićevo insistiranje, budući ministar odbrane BiH je ponovio da ne želi komentirati na osnovu onog što je napisano u medijima, te da mora imati sastanak sa članovima Predsjedništva BiH.

Komisija je na kraju sjednice preporučila Zastupničkom domu imenovanje ministara i zamjenika sa sedam glasova "za" i četiri protiv. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.