Prema riječima prof. dr. Jasenka Karamehića, imunologa, oni koji su prebolovali COVID-19 trebaju se ponašati otprilike isto kao i prije zaraze.

Maska i distanca su neophodni

- Nošenje maske i distanca mjere su koje i oni koji su preležali COVID-19 i dalje trebaju primjenivati. Razlog tome nije samo činjenica što naučnici još uvijek ne znaju tačno – koliko traje imunitet nakon oporavka, nego i zato što se ne zna je li SARS-CoV-2 mutirao!? Hoću da kažem da osoba, koja je preboljela COVID-19, može imati antitijela na samo jednu vrstu virusa. U međuvremenu, ako virus mutira i dođe drugi soj, onaj ko je već bio zaražen može ponovo oboljeti – objašnjava imunolog.

Karamehić dodaje da su pretpostavke svjetskih naučnika da će SARS-CoV-2 mutirati, ali koliko često, još se pouzdano ne zna.

- U imunologiji nije normalno da se zdrava osoba dva puta zarazi istim virusom u kratkom vremenu. To je jedino moguće kod imunodeficitarnih i osoba koje nisu stvorile antitijela. Navešću vam primjer jednog biznismena iz Kine (vijest sam pročitao u medijima), koji je u toj državi prebolovao COVID-19, misleći da je zaštićen antitijelima, poslovno je otputovao u Španiju gdje se ponovo zarazio. Istina je ustvari bila da je virus u međuvremenu mutirao, odnosno imao je neke promjene u genomu, i taj novi soj "zakačio" je tu osobu – pojasnio je Karamehić.

Normalni imunološki odgovor kod zdrave osobe sa dobrim imunitetom ima za rezultat stvaranje antitijela. Upravo to dešava se kod najvećeg broj rekonvalescenata koji su prebolovali COVID-19. Kod imunodeficitarnih i imunokompromitovanih to se, kaže Karamehić, neće desiti.

- Ovih drugih na svu sreću mali je broj, a kod onih kojih će stvoriti antitijela imunitet će trajati, koliko dugo, vrijeme će pokazati. Prije nekoliko dana bila je godišnjica kako je virus otkriven u Wuhanu. SARS-CoV-2 u Evropi je oko devet mjeseci i to je veoma kratak period, sa mog stanovišta, da nauka nešto čvrsto kaže. Lično mislim da će imunitet trajati duže. Već imamo iskustva sa SARS-CoV-1, odnosno SARS-om i MERS-om, a imunitet na taj virus traje između dvije i četiri godine. Nema razloga da i imunitet na SARS-CoV-2 ne traje toliko – navodi Karamehić.

Kaže da su vakcine protiv COVID-19, koje su u fazi ispitavanja i odobravanja, proizvedene u posebnim uvjetima.

- Rekao bih da su iznuđene, ali su prošle sve faze kliničko- farmakoliških ispitivanja i regulatornih komisija i samim tim su sigurne. Govorim o Moderninoj i Pfizerovoj vakcini koje su prvi put u svijetu proizvedene novom tehnologijom – mRNK dok su druge vakcine pravljene poznatom konvencionalnom tehnikom, a to su adenovirusi koji nose jedan dio RNK COVID-19 i samim tim su potpuno bezopasne. One su pravljene sa ciljem da zaustave pandemiju i od njih je nemoguće očekivati da imaju imuni odgovor kao kod vakcina koje su složenije, na kojima se također radi, ali koje će ljudima biti dostupne nešto kasnije. Takve vakcine dat će trajniji imunitet – ističe Karamehić.

Dvije vrste vakcina

No, pitanje koje se neminovno nameće je - kakva je razlika između ovih vakcina?

- Kod prvih, koje će nam ranije biti dostupne, upotrijebljen je samo dio RNK od virusa. Vakcine koje se dobijaju od mrtvog i oslabljenog virusa, uzete su od divljeg virusa i one su „prave, klasične vakcine“. Njima treba malo više vremena da bi bile dostupne jer je potrebno izvršiti sve neophodno provjere kako ne bi prouzrokovale bolest kod primaoca – kaže Karamehić.

Znači li to da će ljudi morati na revakcinaciju nakon što vakcine koje daju trajniji imunitet budu dostupne na tržištu, Karamehić odgovara kako je to vrlo izvjesno.

- Ako vakcine koje nam uskoro stižu budu dale samo privremeni imunitet, morat će se za dvije, tri ili četiri godine raditi revakcinacija vakcinama koje će dati trajniji, a možda i doživotni imunitet - zaključuje Karamehić.