Bio je uvjeren da je izrečena presuda Mladiću, "kao i svaka druga protiv Srba, jer silni svjetski moćnici rade vražja djela".

- Mi smo znali da će Ratko Mladić biti osuđen i da će sve biti tako i mi, nažalost, tu ništa ne možemo učiniti. Sve se to događa jer silni svjetski moćnici rade vražja djela, a mi trpimo posljedice - rekao je Irinej.

Patrijarh Irinej kazao je i kako je "nepravda što se u Hagu sudi samo srpskim generalima, a što se svi ostali puštaju na slobodu".

- Nije od jučer da ispada kako su samo Srbi krivi za sve, a da su ostali nevini. S tom se nepravdom možemo boriti jedino tako što ćemo voditi računa o sebi, biti jedinstveni i složni, što ćemo raditi više i gledati svoja posla. Drugog načina nema - poručio je tada patrijarh SPC-a Irinej.

U svojoj božićnoj poslanici u januaru 2017. godine pozvao je na život u međusobnoj bratskoj ljubavi i pozvao na ekumenizam, ali istovremeno poručio je i "dok je Srba, bit će i Kosova", negirajući time kosovsku nezavisnost i državni integritet.

VEZANI TEKST - Nakon 15 dana borbe sa koronom: Preminuo patrijarh Irinej

- Kosovo je duša Srbinova, i zato će Kosovo biti i ostati naša zemlja jer su tu naša golgota i naš Jerusalem - poručio je on.

U poslanici je pozvao na molitvu za ujedinjenje Srbije, misleći na ostvarenje velike Srbije, zbog čega su ga hvalili svi srbijanski mediji, dok međunarodna zajednica nije reagirala.

Krajem oktobra 2017. izjavio je kako je "srpsko stradanje u 20. stoljeću nadmašilo stradanja armenskog i židovskog naroda" te kako su "Hrvati jedini narod koji je imao dječije logore" nadodavši kako je "kroz jasenovačke logore prošlo 50.000 djece, čiji se plač čuo do Zagreba".

Patrijarh Irinej nije krio namjere podrške ni prema secenionističkoj politici bh. entiteta Republika Srpska. Prilikom jedne od posjeta Banjoj Luci, lidera SNSD-a Milorad Dodika nazvao je predsjednikom "najnovije srpske države".

Za entitet RS je rekao da je nastao po "Božijoj pravdi i istini". Na ovu izjavu tada je reagovao vrhobosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je u svome pismu podsjetio patrijarha da Republika Srpska nije nastala na Božijoj pravdi nego na zločinu, te mu još jednom ukazao na to, da je sa područja koji obuhvata entitet Republika Srpska protjerano iz svojih domova 140.000 katolika, a da danas na tom istom području živi samo 10.000 katoličkih vjernika.

Patrijarh se na ovim izjavama nije zaustavio, nego je potom izjavio: 

- Mi znamo šta je otprilike filozofija i psihologija islama. Oni kada su u manjem broju, umiju da se ponašaju i da budu korektni. Kada postanu ravni po broju, onda oni već dižu glavu, a kada postanu nadmoćni i superiorni, čine pritisak ili da se isele ili da se priđe njima.

Za genocid u Srebrenici patrijarh Irinej je tvrdio da su Bošnjaci planirali genocid, a Amerikanci bombardovali Srbe. Na račun ukopanih žrtava srebreničkog genocida u Potočarima tvrdio je: 

- U Potočarima je sahranjeno više od 50 posto vojnika koji su stradali u borbama u i oko Srebrenice, što govori da su Potočari, koje pokušavaju predstaviti kao groblje žrtava zločina u Srebrenici, u suštini vojno groblje.

Promoviriao je i ideju Velike Srbije porukom: 

- Gdje god živjeli Srbi, to je Srbija, bilo u Bosni, bilo u Vojvodini, Crnoj Gori ili drugim mjestima. U Novom Pazaru patrijarh se sa govornice otvoreno ismijavao i podrugljivo govorio kako samo bošnjački preci znaju zašto su promijenili vjeru, govoreći "svi su oni potomci Savini".

Rijaset Islamske zajednice u BiH upozoravao je javnost na izjave poglavara SPC-a, da ta crkva pokušava oživjeti ideju "velike Srbije", ukazujući kako je takvo istupanje opasno i nedopustivo.

- Posljednji javni istup patrijarha Irineja u kojem je, između ostalog, kazao da je "Srbija gdje god žive Srbi", primljen je sa zabrinutošću i ogorčenjem među muslimanima u BiH i regiji - navedeno je u saopćenju Rijaseta početkom ove godine.

Rođen je u selu Vidova, kod Čačka, 1930. godine od oca Zdravka i majke Milijane. Na krštenju dobio je ime Miroslav. U rodnom selu završio je osnovnu školu, a potom gimnaziju u Čačku. Po završetku gimnazije upisao se i završio Bogosloviju u Prizrenu, a zatim i Bogoslovski fakultet u Beogradu.

Zamonašen je u manastiru Rakovici 1959. godine. Zaredio ga je tadašnji German (patrijarh srpski), koji ga je rukopoložio u čin jerođakona i jeromonaha, 24. i 27.oktobra 1959. godine.

Bio je profesor Prizrenske Bogoslovije od 1959. do 1968. godine. Završio je postdiplomske studije u Atini. Poslije toga je bio postavljen za upravitelja monaške škole u manastiru Ostrog. Ponovo je bio profesor i rektor bogoslovije u Prizrenu 1971-1974. godine.

Maja 1974. izabran je za episkopa Moravičkog, vikara patrijarha Germana. Za episkopa Niškog izabran je na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora od 21. do 28. maja 1975. godine. Na tron episkopa niške eparhije ustoličen je u Sabornoj crkvi u Nišu 15. juna 1975. godine.

Bio je više puta član Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne Crkve. Dana 22. januara 2010. godine odlukom Izbornog sabora Srpske pravoslavne crkve izabran za patrijarha srpskog.

Irinej se zarazio koronavirusom služeći liturigiju za mitropolita Amfilohija, 1. novembra u Podgorici.