Kasnije su se pojavile informacije da BHANSA ipak ne kontroliše kompletno bh. nebo. Na upite Faktora o čemu se radi i šta je istina, koliko zarađuje BHANSA, a koliko susjedi od nadziranja bh. neba nakon desetak dana čekanja dobili smo odgovore.

- Agencija je drugu fazu razvoja uspješno realizirala 5. decembra 2019. godine. Radi se o velikom uspjehu jer je na ovaj način od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi iz susjednih država preuzeta odgovornost za pružanje usluga u gornjem dijelu zračnog prostora BiH u kojem se odvija više od 80 posto ukupnog prometa.

Radi ilustracije navodimo podatak da je u zračnom prostoru BiH u 2018. godini registrirano 397.110 letova, s 98.434 sati leta. Od toga je u području odgovornosti Centra oblasne kontrole leta BiH (BHACC) bilo 43.557 letova s 8.225 sati leta.

U periodu od početka rada u fazi II, odnosno od 5. do 29. decembra 2019. godine, dakle u svega 25 dana, BHACC je imao 18.498 letova što je 42,47 posto svih letova u području njegove odgovornosti u 2018. godini – kažu u BHANSA-i.

U odgovoru ove državne agencije navodi se i sljedeće:

- Proces nije zaustavljen s fazom II jer za BHANSA-u u skladu sa Strategijom modernizacije i unapređenja zračnog prostora BiH slijedi period novog investicijskog ciklusa koji podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost te odgovorili na izazove industrije civilnog zrakoplovstva.

U okviru provedbe navedene strategije pristupit ćemo, odnosno zatražiti novu trilateralnu simulaciju u realnom vremenu uz sudjelovanje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi iz susjednih država i stručno posredovanje EUROCONTROL-a u jednom od renomiranih centara za istraživanje i razvoj.

U istoj ćemo nastojati dokazati da smo sposobni pružati usluge oblasne kontrole letenja i u većem području odgovornosti, uvažavajući uvijek sigurnost i učinkovitost odvijanja zračnog prometa, operativne potreba i kapacitete evropske mreže zračnog prometa koju koordinira EUROCONTROL.

Međutim, ni tada nije realno očekivati da ćemo pružati usluge oblasne kontrole letenja u granicama BiH jer to nije slučaj ni kod ostalih država u Evropi.

U BHANSA-i se pozivaju i na načela Evropske unije.

- Naime, jedno od najvažnijih načela tzv. Single European Sky legislative EU je da se protok prometa definira s ciljem optimalnog korištenja zračnog prostora nevezano za državne granice pojedinih država već da se organizacija zračnog prostora i protok zračnog prometa definiraju sukladno potrebama zračnog prometa.

Stoga države zbog operativnih potreba međusobno delegiraju pružanje usluga kontrole zračnog prometa jedna drugoj u dijelovima svog zračnog prostora s ciljem optimalnog protoka zračnog prometa kako ne bi dolazilo do kašnjenja i smanjivanja kapaciteta.

Tako, naprimjer, na nivou Funkcionalnog bloka zračnog prostora Centralne Evrope postoji 21 delegirano područje uključujući i sporazume koje je BiH zaključila sa susjednim državama Hrvatskom te Srbijom i Crnom Gorom.

Kada je u pitanju naplata usluga, iz BHANSA-e su pojasnili:

- Prije svega bitno je istaknuti da u skladu sa Zakonom o Agenciji kao i Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, BHANSA ostvaruje prihod od rutnih naknada za usluge koje pruži u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, a ne za korištenje zračnog prostora, odnosno neba.

Poslovni prihodi BHANSA-e predstavljaju planirane prihode koji proizlaze iz redovnih aktivnosti Agencije. Isti obuhvaćaju prihode od rutnih naknada i prihode od terminalnih naknada, koji predstavljaju glavne izvore prihoda te ostale poslovne prihode, koji su manjeg obima.

Naknada za korištenje rutnih usluga se utvrđuje za svaki pojedinačni let, u skladu s odredbama Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama i Pravilnika o načinu utvrđivanja i finansiranja troškova pružanja usluga rutne zračne plovidbe u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine kao proizvod broja utrošenih jedinica servisa prilikom svakog pojedinačnog preleta i cijene jedinice servisa.

Od 2020. godine, a nakon uspješne realizacije Faze II - preuzimanja odgovornosti pružanja usluga, SMATSA više nije korisnik rutnih naknada u zračnom prostoru Bosni i Hercegovine, dok će Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL), u skladu sa Sporazumom o delegiranju ATS usluga, ostati korisnik u zračnom prostoru Bosni i Hercegovine, ali u značajno sniženom iznosu u odnosu na raniji period.

Komponente troškova domaćih pružatelja usluga u zračnom prostoru BiH, BHANSA-e i BHDCA, veće su za više od 12 miliona KM za 2020. u odnosu na za 2019. godinu. Shodno tome, očekivano je da će i porast prihoda po osnovu rutnih naknada za BiH biti veći u ovom iznosu.

Razmatrajući BHANSA-u pojedinačno, vidljivo je da ukupni prihodi BHANSA-e kontinuirano rastu te su u razdoblju 2015-2020. godine uvećani više nego dvostruko.

S tim u vezi, Bosna i Hercegovina, a temeljem pozitivnog poslovanja BHANSA-e te uspješne realizacije preuzimanja i unapređenja konkurentnosti na tržištu, kontinuirano ostvaruje više prihoda po osnovu rutnih naknada, navode iz BHANSA-e.