Također, u prošloj godini su sudovi, zbog povreda zakona, proglasili krivim instituciju i/ili odgovornu osobu u toj instituciji u 33 slučaja.

Međutim, u Agenciji za javne nabavke BiH nam nisu htjeli odgovoriti o kojim je institucijama riječ ni u slučaju kada su proglašene krivim ni u slučajevima kada je protiv njih podnesena prijava.

- Podrobnije podatke ne prakticiramo davati zbog nepravomoćnosti pomenutih rješenja te zaštite istrage nadležnih organa – odgovor je iz Agencije za javne nabavke BiH.

U svom izvještaju za 2021. godinu, Agencija je navela razloge zbog kojih je tražila pokretanje prekršajno postupka. Radilo se o prekoračenju vrijednosti za određenu vrstu nabavke, provođenju pregovora bez objave obavještenja što je netransparentan postupak javne nabavke i dozvoljen samo po strogim uvjetima, zatim o takozvanom cijepanju nabavki s ciljem izbjegavanja odgovarajuće vrste postupka, a najveći broj prijava odnosio se na to da institucije nisu dostavile izvještaje nakon nabavki.

Slični su razlozi bili i za donošenje presuda kojim su institucije proglašene krivim, s tim da tu treba dodati i prekršaje zbog neobjavljivanja plana javnih nabavki, zatim zbog dodjele ugovora ponuđaču koji nije ni učestvovao u e-aukciji i bio je najskuplji, te zbog dodatnih nabavki za koje nisu bili ispunjeni uvjeti.

Agencija za javne nabavke je kao bitnije slabosti koje se godinama ponavljaju izdvojila i to da se u komisije za javne nabavke se imenuju uposleni samo da bi se zadovoljila forma, kao i da se ne dostavljaju izvještaji o okončanom postupku nabavke pa je tako u 2021. utvrđeno da u 5.732 slučaja postupci javne nabavke nisu okončani zaključivanjem ugovora ili poništenjem postupka javne nabavke.