open-navfaktor-logo
search
Nije lahko
Međunarodni dan žena na selu: Mirela Sijerčić živi "od zemlje", a voljela bi imati pravo na penziju, stabilna primanja...
Zimi je malo lakše jer nema radova na njivi, a ljeti je teže. Dok se pokosi, pokupi sijeno, obrađujemo njive, sadim grah, mrkvu, krompir, luk, sve sijemo. Radimo, borimo se, priča Sijerčić
15.10.2019. u 19:39
get url
text
get url
text

Mirela Sijerčić odrasla je na selu, a na selo se i udala, te iz dana u dan živi "od zemlje" u Podmašićima kod Kopača.

- Život kao život, borba. Živim na selu, imam kravu, dvoje djece, bolesnog svekra. Muž radi, ja sam kući, domaćica - priča Sijerčić.

Puno je, kaže, obaveza, ali kada se rano ustane, može se sve stići.

- Ujutro ustanem, pomuzem kravu, podijelim mlijeko po selu, ispratim djecu u školu, dočekam ih, doručak, ručak, večera, poslovi po kući, ispraćam, dočekujem. Kasno se i legne. Zimi je malo lakše jer nema radova na njivi, a ljeti je teže. Dok se pokosi, pokupi sijeno, obrađujemo njive, sadim grah, mrkvu, krompir, luk, sve sijemo. Radimo, borimo se – priča Sijerčić.

Kaže da ženama na selu nije lahko jer nemaju prava na penziju, nemaju sigurnih primanja.

- Nemam doprinosa, ne može se ništa ostvariti, teško i za poticaje. Ja bih voljela da radim, da imam plaću, da budem kao i ostale žene koje rade jer bi nam lakše bilo sa dvije plaće. Lakše bi bilo školovati dvoje djece, spremati za školu. Ovako je teško sve stići sa jednom plaćom – kaže Sijerčić.

Kaže da ima podršku i pomoć svojih ukućana u većini poslova, te da osjeća i njihovu zahvalnost za sve što ona čini za njih i to joj je beneficija.

- Žene sa sela bi trebale imati neku pomoć, neko priznanje za svoj trud i rad, da im se nešto prizna, da se žene na selu ne vode kao seljanke, kao da ni za šta drugo nisu sposobne. Mi žene smo sposobne za sve i sve stižemo – zaključuje Sijerčić.

Svjetski dan žena na selu obilježava se 15. oktobra, a ideja je krenula od konferencije UN-a posvećene ženama koja je održana u Pekingu 1995. godine. Tako je dogovoreno da se ovaj dan posveti svim seoskim ženama u svijetu kao i njihovim problemima.

- Bosna i Hercegovina se obavezala na provođenje međunarodnih dokumenata koji se bave pitanjima žena na selu, među kojima su Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u članu 14. i Pekinška deklaracija i Platforma za akciju – naveli su ranije iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Na selu žene rade iste poslove kao i muškarci i dodatno brinu o domaćinstvu i porodici.

- Kakve su im penzije i imaju li ih uopće, jesu li zdravstveno osigurane, jesu li žrtve nasilja u u obitelji, imaju li pristup obrazovanju i kreditima, kakav je njihov pravni i ekonomski status, pitanja su o kojima se malo i rijetko govori u javnosti – ističu iz Ministarstva.

Brojni su problemi sa kojima se suočavaju, ali se uspijevaju nositi sa njima, a one znaju kako.

- Žene u ruralnim sredinama se obično mlade udaju, rade na imanju čiji je vlasnik suprug ili svekar, a postane li im preteško živjeti u toj zajednici, ne mogu učiniti mnogo jer nemaju ništa. One imaju važnu ulogu u ekonomskom opstanku svoje porodice i zajednice, međutim, dobijaju malo ili gotovo nimalo priznanja za svoje napore i često im je uskraćen pristup rezultatima njihovog rada ili koristima razvojnog procesa. Iako formalno imaju ista prava, ne uživaju ih uvijek u istoj mjeri sa muškarcima. To je najčešće posljedica tradicije i patrijarhalnih odnosa u seoskim domaćinstvima koje žene stavljaju u podređen položaj – navedeno je iz Ministarstva.

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja 15. oktobra Međunarodnog dana žena na selu, želi da ukaže na probleme sa kojima se suočavaju žene na selu.

Iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine ističu kako je u BiH neophodno osigurati bolji položaj žena u ruralnim sredinama.

- Potrebno je skrenuti pažnju na njihovo obrazovanje, prekvalifikaciju, zapošljavanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i na probleme nasilja u porodici i pružanja različitih vrsta usluga stanovanja ili komunikacije. Žene koje su cijeli život živjele i radile u domaćinstvu i u poljoprivredi, u većini slučajeva, nemaju penzija niti prihoda. U starijoj životnoj dobi više nisu sposobne za privređivanje pa su u najvećoj opasnosti od ekstremnog siromaštva i problema neadekvatnog pružanja zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite – navode.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.