Izjava hrvatskog predsjednika, koja je suprotna politici otvorenih vrata Sjevernoatlantskog saveza, stiže u vrijeme ključanja napetosti između Rusije, koja gomila vojsku na ukrajinskoj granici, i zapadnih zemalja koje je upozoravaju da ne napada tu zemlju.
Rusija za povlačenje vojske, između ostalog, traži garanciju da se NATO neće širiti na Ukrajinu.
- Dok sam predsjednik, bit ću protiv toga da se NATO širi igdje. Onaj ko zagovara širenje NATO-a na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, neko sutra može naše ljude tamo poslati - rekao je.
- Širenjem NATO-a i vi preuzimate obaveze. Hoćete li i vi svoje dijete poslati na istočni front, odgovorio je na novinarsko pitanje i dodao:
- NATO je došao dovoljno na istok. Dosta je, dosta je.
Jedna od najkorumpiranijih zemalja u Evropi
Milanović je već u januaru poručio da vojnici iz Hrvatske, članice NATO-a, neće ići u Ukrajinu, koju je nazvao jednom od najkorumpiranijih zemalja u Evropi zbog čega su slijedile osude hrvatske vlade te vlade u Kijevu koja je pozvala hrvatsku ambasadoricu na razgovor, prenosi Hina.
Danas je ponovio da hrvatski vojnici neće na prvu liniju bude li sukoba Rusije i Ukrajine.
NATO je zadnjih sedmica poslao vojna pojačanja u svojim državama članica u susjedstvu, u Poljskoj, baltičkim zemljama, u Rumuniji, redom državama koje su nekada bile u istočnom bloku, a nakon raspada Sovjetskog Saveza pridružile su se NATO-u na nezadovoljstvo Rusije.
Na novinarsko pitanje hoće li hrvatski vojnici biti raspoređeni u tim zemljama Milanović je odgovorio: "To ćemo vidjeti".
- Nije isto ako su hrvatski vojnici dio borbene grupe u Mađarskoj, na balatonskom jezeru (...) ili ako je Hrvatska vojska na prvoj liniji u iščekivanju napada. I tako što, pet godina u tenziji. Hoćemo li ove ljude slati tamo? Zašto? Zašto bi to radili - zapitao je.
Rekao je da on kao vrhovni zapovjednik potpisuje naredbu, ali saborska većina uvijek može dvotrećinskom većinom poništiti tu odluku.
- Sabor uvijek može ići u suludu avanturu, ali će onda i odgovarati - rekao je Milanović.
Pritom je odbacio da o tome odlučuje ministar obrane Mario Banožić s kojim je mjesecima u sukobu.
- Njega se o tome ne pita niti će on o tome odlučivati. To su stvari najviše državne politike i na kraju Sabora - rekao je.
Ponovio je "nema zezanja s ovime".
Upozorio je da stalne poruke Zapada o neminovnom napadu na Ukrajinu štete upravo toj zemlji.
- Gledamo kako se jedna siromašna država uništava podgrijavanjem panike. Oni sami pozivaju da se tenzije smire, Ukrajina, njihov predsjednik, ministri, zadnjih nekoliko sedmica - rekao je Milanović.
Zapad treba biti oprezan ako barata upozorenjima bez podloge.
- Nakon ovoga će se nekim stvarima teško vjerovati. Naprosto, na ovakvim stvarima se gubi kredibilitet ako se pokaže da nije bilo sve tačno - rekao je.
Hrvatska bila u težoj situaciji nego Ukrajina
U petak je podsjetio da je Hrvatska 90-ih bila u težoj situaciji nego što je Ukrajina danas, a međunarodna zajednica nametnula joj je tada embargo na oružje.
- Niko nam nije ništa dao, dapače kad nam je bilo najteže i zbog toga se nikome nećemo svetiti. Kad nam je bilo stravično teško, teže nego Ukrajini sada, nismo dobili ništa. Dobili smo embargo - rekao je.
- Ukrajini se stvara iluzija da se mogu odbraniti od Rusije - rekao je ironizirajući da zapad potiče veliku, ali vojno slabiju zemlju od Rusije da se "može praćkama i strelicama odbraniti od ruske vojske, a istovremeno kažu da 'naše vojske ondje neće biti'", rekao je Milanović misleći na vojsku NATO-a.
- To je pakleni plan. To nije ispravno - rekao je i smatra da jedino Nijemci i Francuzi u ovom trenutku vode normalnu politiku prema ukrajinskoj krizi.
Ukrajina, dodao je, nije članica NATO-a i ne potpada pod Član 5 povelje o zajedničkoj odbrani.
Milanović je rekao da je Rusija rasporedila oko 40.000 vojnika na vojnim vježbama, što je u suprotnosti s tvrdnjama Zapada predvođenog SAD-om i Velikom Britanijom koje tvrde da je više od 150.000 ruskih vojnika koji su opkolili Ukrajinu.
Milanović je nadalje, komentirajući paket mjera hrvatske vlade stanovništvu suočenom s cijenom energenata ocijenio da je iz aktualne krize najviše profitirala Rusija, kroz rast cijena energenata, a najviše pati Ukrajina.