Kako dodaje, dva vrlo važna, prioritetna zakona su u parlamentarnoj proceduri, i to Zakon o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, dok bi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, kao i Zakon o sudovima BiH trebali biti na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH sredinom augusta, piše Večernji list BiH.

Što se tiče Ustavnog suda BiH, kako dodaje ministar, radne grupe trebale bi nakon godišnjih odmora krenuti s radom na sastavljanju prijedloga propisa koji se odnosi na Ustavni sud BiH, a sve u skladu s članom VI 1. d) Ustava BiH, koja odredba propisuje mogućnost da se zakonom regulira drugačiji način izbora stranih sudija u Ustavni sud BiH.

Još je naglasio da moraju ispuniti obavezu reforme Ustavnog suda BiH, uključujući i osiguranje provedbi odluka Ustavnog suda BiH, a što je jedan od 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji.

Zakon o slobodi pristupa informacijama

Govoreći o tomu da su iz Delegacije EU-a u Sarajevu istovremeno kritizirali Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, a prije sjednice Zastupničkog doma pozvali zastupnike da ga usvoje, ministar Bunoza je rekao da mu pravi razlozi takve situacije nisu poznati.

- Smatram da je riječ o kvalitetnom zakonu koji uvodi značajne novine te se na temelju tog zakona rad institucija BiH značajno unaprjeđuje i "otvara" u cilju transparentnosti i javnosti rada – istaknuo je on kazavši da taj zakon ispunjava međunarodne standarde.

Ključna stvar u ovom zakonu je, pojašnjava ministar, obveza proaktivne objave informacija, a što podrazumijeva da će institucije BiH na svojim službenim internetskim stranicama objavljivati sve važne informacije do kojih smo do sada uglavnom mogli doći podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama.

Iako je više NVO-a predvođenih Transparency Internationalom zatražilo da ombudsmani ili sud, a ne Žalbeno vijeće odlučuje u drugom stepenu odluke u pristupu informacijama, ministar kaže da je to protivno Ustavu BiH, Zakonu o ombudsmanu, ali i Zakonu o upravi BiH.

- Žalbeno vijeće u četiri godine imalo je ukupno 176 predmeta, svaka druga žalba je uvažena, a samo jednom je Sud BiH poništio rješenje Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH kada je u pitanju pristup informacijama. Dakle, statistički gledano, uspjeh ovog Vijeća je iznad 99 posto kada je u pitanju odlučivanje po žalbama u vezi s pristupom informacijama – naglasio je ministar Bunoza.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa

Iako se o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa još nije raspravljalo na sjednici Vijeća ministara BiH, ministar je rekao da se ne slaže s prigovorima da ovaj zakon ne osigurava dovoljnu transparentnost postupka.

- Prema nacrtu ovog zakona, Komisija koja odlučuje o sukobu interesa je depolitizirana, dakle, za razliku od trenutnog zakona, članovi Komisije mogu biti, među ostalim, samo osobe koje posljednjih pet godina nisu bile članovi političke stranke. Dužnosti podnošenja izvješća o finansijskom stanju i imovini nosilaca javne dužnosti i provjera navedenih podataka su novine jer važećim zakonom ta materija nije uopće uređena – objasnio je on.

Navodi da je Odredbom zakona predviđeno da se članovi Komisije imenuju na temelju kompetencija, ugleda i stručnosti.

- U postupku imenovanja Parlamentarna skupština BiH osigurava da sastav Komisije odražava ravnopravnu zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda (u zajednici s ostalima), i građana Bosne i Hercegovine u skladu s Ustavom BiH. U ranijem nacrtu zakona bilo je propisano da prilikom donošenja odluka Komisija mora imati kvalificiranu većinu koja mora sadržavati glas barem po jednog člana Komisije iz reda konstitutivnih naroda. Dakle, nešto slično kao što se odluke donose u Vijeću ministara BiH – rekao je on.

Ističe da je ovakvo odlučivanje naišlo na određene kritike te su u posljednjoj verziji nacrta zakona izmijenili ovaj dio zakona tako da nije potrebna kvalificirana većina za donošenje odluka, da sadrži i glas pripadnika konstitutivnih naroda, ali je regulirano da se određene odluke donose većinom, a odluku o inicijativi za razrješenje s dužnosti i pozivu za podnošenje ostavke Komisija donosi dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije.

Zakon o sudovima BiH

Ministar Bunoza smatra da bi bilo poželjno da imamo vrhovni sud BiH jer ne vidi, kako ističe, ništa loše u tome da imamo treći stepen koji bi zauzimao konačna stajališta i ujednačavao sudsku praksu. Izrazio je uvjerenje da će u budućnosti riješiti to pitanje.

- Međutim, u nacrtu Zakona o sudovima BiH regulirali smo pitanje osnivanja višeg suda BiH kao drugostepenog suda koji bi bio fizički odvojen od prvostepenog suda. Bilo je dosta rasprave oko tzv. proširene krivične nadležnosti Suda BiH, gdje se isticalo da je sužena nadležnost Suda BiH u odnosu na trenutni Zakon o Sudu BiH. Ne bih se složio s tim konstatacijama. Iako o Zakonu o sudovima BiH još uvijek nije raspravljano na sjednici Vijeća ministara, moram naglasiti da je i prema nacrtu Zakona o sudovima BiH propisana krivična nadležnost Suda BiH i za ona krivična djela koja su propisana zakonima u BiH ako je nastupila šteta većih razmjera za državu BiH – dodao je on.

I prema trenutnom Zakonu o Sudu BiH, kako navodi, što se tiče nadležnosti Suda BiH, određena krivična djela koja su počinjena na teritoriji jednog entiteta procesuirana su pred Sudom BiH upravo zbog toga što je nastupila šteta za državu BiH.

Zakon o VSTV-u

Komentirajući negativne ocjene izmjena Zakona o VSTV-u, ministar je rekao kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri, doista kvalitetan zakon te bi, ako stupi na snagu, predstavljao početak jedne ozbiljne reforme pravosuđa u BiH.

- Ove izmjene i dopune odnose se na odgovornost nosilaca pravosudnih dužnosti, kao i članova VSTV-a, transparentnost u radu, osiguranje dvostupnjevitosti prilikom odlučivanja, ali i osiguravanje integriteta nosilaca pravosudnih dužnosti. Kritike koje su iznesene na ovaj zakon odnose se na reguliranje pitanja sukoba interesa člana VSTV-a prilikom prijave na konkurs srodnika u pobočnoj liniji i tazbini, zatim da je izbrisan raniji članak koji je propisivao objavljivanje srodnika na internetskoj stranici VSTV-a sudija i tužilaca te se treća kritika odnosila na određene zakonske propise koji se navode prilikom dodatne provjere izvještaja o imovini. Na Vijeću ministara BiH usvojili smo ovaj zakon u formi i sadržaju u kojima je to jedino bilo moguće usvojiti konsenzusom – pojasnio je.

S obzirom na to da se kritike praktično odnose na dvije riječi koje je potrebno iz stava b) prenijeti u stav a) (sukob interesa), zatim da je potrebno vratiti jednu rečenicu u zakon (podaci o srodnicima) i izbrisati pola stavka jednog člana (zakonske propise koji se navode), ministar Bunoza ne vidi ništa sporno u tome da se usvoje amandmani u tom dijelu, a to je već i podržao u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Podržao je da se u zakonodavnoj proceduri ovaj zakon poboljša jer je riječ o važnom zakonu, ali dodaje kako je važno shvatiti da ovaj zakon predstavlja značajan napredak u odnosu na ono što imamo u trenutnom Zakonu o VSTV-u.

Dobra saradnja s predstavnicima međunarodne zajednice

Ministar Bunoza je napomenuo kako je svaka kritika dobrodošla ako je dobronamjerna. On smatra da s predstavnicima Delegacije EU-a u BiH i drugim predstavnicima međunarodne zajednice ima jako dobru saradnju, napomenuvši da im pomažu u usklađivanju propisa s pravnom stečevinom EU-a.

- Svi zakoni koje sam naveo u izradi su godinama, neki i više od deset godina. Ti zakoni trebali bi se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri i trebamo iskoristiti ovaj trenutak za značajan iskorak prema boljem. U javnosti se stvara percepcija, ako je sporan jedan član zakona, jedan stav, da odmah ne valja čitav zakon, ili se teži nekim zakonskim rješenjima za koja znamo unaprijed da neće biti podržana u zakonodavnoj proceduri. Donošenje zakona, pogotovo ovako bitnih, reformskih zakona, umijeće je mogućeg u Bosni i Hercegovini – napomenuo je on.

Komentirajući nepostojanje ministra finansija BiH, Bunoza smatra da je Vijeće ministara, unatoč svim turbulencijama posljednjih mjeseci, dobro radilo svoj posao.

- Redovno smo imali sjednice Vijeća ministara BiH, više od 750 tačaka smo usvojili, radimo na reformskim zakonima koji se nisu godinama usvajali. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto radi odličan posao iako su postojale i teške odluke, situacije, svojim je iskustvom i znanjem rješavala probleme u situacijama kada je izgledalo da će doći do konflikta, blokade ili prekida sjednice – zaključio je ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza.