Mišljenje Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU), odnosno obaveze koje Evropska komisija nameće našoj zemlji na evropskom putu, u potpunosti će demontirati deklarativnu opredijeljenost čelnika SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, ka evropskim integracijama.

Politika koju ovaj dvojac zastupa, jasno je iz sadržaja Mišljenja, oprečna je pojedinim ključnim obavezama naše zemlje na putu ka članstvu u EU te bi u skorijoj budućnosti ta politika mogla biti nepremostiva prepreka našoj zemlji. Jedna od tih obaveza jeste prijenos određenih entitetskih nadležnosti na državni nivo, što je proces kojem se politička struktura koju predstavlja Milorad Dodik žestoko opire.

U Mišljenju se ističe da je, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa obavezama koje propisuje članstvo u EU, potrebno "uvesti klauzulu kako bi se državi omogućilo privremeno izvršavanje nadležnosti drugih nivoa vlasti".

- Entiteti, kantoni i Brčko Distrikt dužni su u potpunosti poštivati ​​Ustav, koji ima prvenstvo nad entitetskim ustavima i zakonima. Također se moraju pridržavati svih odluka institucija na državnom nivou – navodi se u Mišljenju.

Pitanje funkcionalnosti BiH zbog postojanja različitih nadležnosti po nivoima vlasti bi, navodi se, moglo negativno utjecati na proces donošenja odluka na nivou EU-a. Pored "prijenosa nadležnosti", odnos prema ratnim zločinima i sudski utvrđenom genocidu također se nametnuo kao izazov na evropskom putu BiH.

Utvrđene činjenice o ratnim događajima, procjenjuje Evropska komisija, često osporavaju visokorangirani politički lideri, koji iskazuju sumnju u nezavisnost i nepristranost međunarodnih sudova. U tom kontekstu poručuju da svi akteri u BiH moraju pokazati punu saradnju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka te da su revizionizam i poricanje genocida u suprotnosti sa temeljnim evropskim vrijednostima.

- Poduzeti konkretne korake za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo ratno naslijeđe – jedna je od obaveza koju je, s tim u vezi, Evropska komisija nametnula BiH.

Mišljenje također u potpunosti demaskira mantre HDZ-a o usklađenosti njihove vizije izmjena izbornog zakonodavstva sa evropskim standardima. Odnosi se to, prije svega, na prijedlog te stranke o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH, koji ograničava izbor pojedinim građanima FBiH na određenim dijelovima ovog bh. entiteta, te na definiranje prioritetnih sudskih presuda, ali i sam koncept BiH kao "države tri jednakopravna konstitutivna naroda".

Suprotno stavu HDZ-a, Evropska komisija smatra da odredbe Ustava koje sadrže etničke odrednice nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

- To se odnosi na imenovanje, sastav i način odlučivanja državne vlasti i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervirana za građane koji pripadaju "konstitutivnim narodima", Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Zato su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci".

Evropska komisija u Mišljenju dodatno precizira neusklađenost HDZ-ovih prijedloga sa evropskom demokratskom praksom te konstatira da je pravo na izbor u Dom naroda "ograničeno na temelju etničke pripadnosti i prebivališta, što nije u skladu sa evropskim standardima".

- Veto na vitalni nacionalni interes i entitetsko glasanje također utječe na djelotvorno funkcioniranje parlamenata, riskirajući odgodu donošenja zakona – dodaju iz Evropske komisije.

Navedene oprečnosti sadržaja Mišljenja sa politikama SNSD-a i HDZ-a samo su najeklatantniji primjeri koji sugeriraju da te politike ne da ne vode BiH ka članstvu u EU već predstavljaju ključnu prepreku našoj zemlji na tom putu.