O obilježavanju i značaju ovog datuma razgovarali smo sa Behaijom efendijom Zeherovićem, imamom Islamskog centra Hanovi, pri Medžlisu Islamske zajednice Visoko.

Efendija Zeherović ističe da nije bilo nijednog vjerovjesnika, a da nije imao hidžru.

Behaija efendija Zeherović

- Naš Poslanik Muhammed, a. s., i muslimani su imali hidžru, preseljenje iz Meke u Medinu, trinaeste godine poslanstva, 622. godine, nakon što im je u rodnom gradu bio ugrožen i doveden u pitanje duhovni zavičaj i kada im je prijetio totalni nestanak, genocid i istrebljenje. Tada u tim neizdržljivim okolnostima muslimani sa Resulullahom, s. a. v. s., sele u okruženje i ambijent koji im obećava sigurnost za život i nesmetanost za obavljanje svih vjerskih aktivnosti. To je period u kojem se bajrak islama nosi privremeno u Jesrib, današnju Medinu, kako bi se ponosno i dalje vihorio nad arapskim nebom, a kasnije nad nebesima drugih golemih zemalja – priča efendija Zeherović.

Ističe da je ovaj događaj od velike važnosti za muslimane u cijelom svijetu jer "predstavlja jednu novu epohu kako u životu našeg Poslanika, a. s., tako i za tadašnje muslimane, koji su odlučno, svjesno i namjerno napravili veliki korak kroz putovanje, borbu, radnju, aktivnost i postupak na Allahovom putu, zarad Njegovog, dž. š., zadovoljstva".

- Stoga, hidžra prije, sada i uvijek znači red, poredak, zakonitost, kretanje ka dobru, istini, pravdi, ljepoti, ljubavi i povjerenju kao približavanje Allahu, dž. š., i ostvarivanju prave zajednice i zdravog društva. Godine 637, a šesnaeste godine po Hidžri, drugi halifa hazreti Omer, r. a., ustanovio je godinu hidžre kao prvu godinu islamske ere, pošto je već praksa Poslanika, a. s., bila da se svi događaji računaju od te godine. Danas mi, muslimani širom svijeta, ako Bog da, u nedjelju, 8. augusta, sa akšam-namazom ulazimo u 1. muharrem, nove 1443. hidžretske godine – kaže efendija Zeherović.

Ističe kako su različiti običaji kojim muslimani obilježavaju ulazak u Novu hidžretsku godinu.

- Svi oni imaju za cilj osjetiti miris vihora bajraka islama nad nebom gdje obituje islamsko življe, kroz akciju i kretanje ka boljem, ljepšem, ugodnijem, sigurnijem, pravednijem životu zarad Božijeg zadovoljstva. Muslimani u Bosni i Hercegovini 1. muharrem dočekuju namazom, učenjem Kur'ana Časnoga, zikrom - veličanjem dragog Boga, vazu-nasihatom (savjetima alima o vjeri), mevludom - spjevom o životu našeg Poslanika, a. s., u posljednje vrijeme bude i vatrometa za one najmlađe, kako bi ostavilo traga na njihovo dječije šarenilo razumijevanje života, a onda naši Bošnjaci kad se vrate svojim kućama 1. muharrem krunišu noćnim namazom u kojem preispituju sebe, svoje postupke i gdje skrušeno u svojim domovima mole Allaha Uzvišenog da im pomogne u nakanama promjene svojih života ka boljem, čestitijem, pravednijem koračanju Njegovom, dž. š., zadovoljstvu – kaže efendija.

Navodi da obilježavanje, ceremonije i manifestacije ulaska u Novu hidžretsku godinu imaju za cilj da "ljudi nakon smrti Allahovog Poslanika, a. s., konstantno uče poruke hidžre, koje su neiscrpne i veoma značajne u životnim izazovima čovjeka".

- Iskrenost i čistoća nijjeta (odluke) određuju vrijednost hidžre kao i svakog drugog djela u islamu, a ne spol. Hidžra u islamu, također, afirmira i potvrđuje univerzalni islamski princip pravde, tako što za učinjenu hidžru slijedi potpuno ista nagrada muškarcima i ženama kao ravnopravnim i različitim, a ne suprotnim bićima. U suri Ali Imran u 195. ajetu Allah Uzvišeni kaže: "I Gospodar njihov im se odaziva, Nijednom trudbeniku između vas trud njegov neću poništiti, ni muškarcu ni ženi – vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i koji budu iz zavičaja svoga prognani i koji budu na putu Mome mučeni..." A Resulullah, s. a. v. s., kazao je: "Djela se vrednuju prema namjeri". Čovjekov život, kretanje, akcija i reakcija moraju uvijek imati plan, strategiju i precizno osmišljene poteze prožete iskrenošću da je na prvom mjestu zadovoljan time dragi Allah, upravo kako je to naš Poslanik, a. s., pokazao na primjeru hidžre – pojašnjava sagovornik.

Kaže također da oni koji vode neku grupu, koji su dobili povjerenje od određenog broja ljudi, moraju biti najdosljedniji u onome gdje vode ljude, gdje ih pozivaju jer je to upravo bio način kojim je Poslanik, a. s., poveo muslimane u hidžru.

- Čovjek mora paziti koga uzima za svoga bliskog prijatelja, kao što je to Muhammed, a. s., uradio sa hazreti Ebu Bekrom jer kazao je Poslanik: "Čovjek je u vjeri svoga bliskog prijatelja! Gledajte koga za bliskog prijatelja uzimate". Za uspjeh, kojim se želi steći Allahovo zadovoljstvo, potrebno je mnogo planiranja, rada, truda, napora i znoja, ali plodovi takvog uspjeha su slatki na dunjaluku, a vrijedni na ahiretu – navodi efendija Zeherović.

Kaže da su sve to, pa i više od toga, razlozi zbog kojih muslimani obilježavaju kraj i početak hidžretske godine.

- Zbog lahora čestitosti i dobrote sa svjesnošću prisustva Božijega u svakom našem momentu. Hairli i berićetna nam Nova 1443. hidžretska godina – poručio je efendija Zeherović.