Gradsko vijeće Sarajeva zbog mogućeg pogoršanja epidemiološke situacije, kako su oni to opravdali, odlučilo je da centralni doček Nove godine u glavnom gradu Bosne i Hercegovine bude otkazan.

Potom je na kolegiju Gradskog vijeća usvojen prijedlog gradonačelnice Benjamine Karić da novac koji bi trebao biti izdvojen za javni doček Nove godine (50.000 KM), bude usmjeren za liječenje oboljele djece. Novac će se rasporediti 50 posto za djecu oboljelu od raka i 50 posto za djecu oboljelu od šećerne bolesti.

VEZANI TEKST - Otkazan javni doček Nove godine u glavnom gradu BiH

Da je bolesnoj djeci potrebno pomagati na sve načine, nije upitno, no brojne Sarajlije se pitaju kako će biti održane novogodišnje proslave u Banjoj Luci i Mostaru i da li se ipak trebao naći način da se organizira centralna novogodišnja proslava poput spektakla Dine Merlina u vrijeme gradonačelnika Abdulaha Skake, koji je Sarajevo učino novogodišnjim centarom regije. Dakle, bilo je prostora i za humanitarne aktivnosti, ali i za zaradu u Kantonu Sarajevo.

O spektaklu Dine Merlina, koji je više od 100.000 posjetilaca u Sarajevu uveo u 2017. godinu, još se priča. Tada su iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo saopćili da je u KS zabilježeno oko 80.000 noćenja, da su kapaciteti svih većih hotela bili ispunjeni i da se tražio krevet više.

Uzmemo li u obzir da noćenje u sarajevskim hotelima u prosjeku iznosi 100 KM i pomnožimo to sa brojem noćenja u pet prazničnih dana – oko 80.000. Iz ove računice proizilazi da su sarajevski hoteli u pet dana inkasirali blizu osam miliona KM. Oduzmemo li od tih osam miliona vrijednost PDV-a, koji iznosi 17 posto, znači da je u državnoj kasi samo od poreza hotelijera završilo oko 1.360.000 KM. A gdje je turistička taksa, zarade koje su ostvarili taksisti, ugostitelji, trgovci, zanatlije… Dođe se do zaključka da se u Sarajevo kroz samo nekoliko dana sliju višemilionski iznosi. 

Velika je i vrijednost reklame koju smo dobili u zemljama regiona, ali i šire, a u vezi s koncertom Dine Merlina. U regiji gotovo da nema televizije, novine ili portala koji tada nije prenio priču ili barem vijest o koncertu i fantastičnoj atmosferi u sarajevskoj novogodišnjoj noći.

VEZANI TEKST - U Sarajevu i Banjoj Luci upitan koncert za Novu godinu, Nina Badrić zabavlja Brčake

Tada je Sarajevo sebe postavilo kao najbolje mjesto za novogodišnji provod u regionu, što je poslije nastavljeno sa koncertima Zdravka Čolića, Harija Varešanovića i Željka Joksimovića. I tada su deseci hiljada posjetilaca uživali u fenomenalnim koncertima i kasa Kantona Sarajeva se dobro napunila, a ruke su, opet, zadovoljni trljali taksisti, hotelijeri, ugostitelji, trgovci, zanatlije... Bili smo mamac za turiste iz cijelog regiona koji su i ove godine očekivali lijepe vijesti o novogodišnjoj noći u Sarajevu.

Ipak, morat će mijenjati planove. Turisti iz regiona ove godine umjesto Sarajeva već su rezervisali novogodišnje aranžmane u Mostaru, Banjoj Luci, Brčkom ili na Jahorini, gdje se bez problema održavaju veliki koncerti pred nekoliko hiljada posjetilaca. Moći će i u druge gradove u okruženju, kao što je Beograd. Tamo će ispred Skupštine grada Beograda pjevati Jelena Karleuša, Marija Šerifović i Sara Jo.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva omogućio je kantonima donošenje mjera za doček Nove godine. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdavstva, kazao je danas za Fenu da se svi ugostiteljski objekti tokom novogodišnjih praznika trebaju pridržavati propisanih ograničenja broja gostiju u objektima ili u baštama (50 u zatvorenom, 100 na otvorenom). 

- Međutim, ukoliko se pristupi pravilu vakcinisan-testiran-prebolio taj broj može biti značajno veći iznad propisanih 50 u zatvorenom i 100 na otvorenom prostoru. Tako bi se vjerovatno u većini objekata mogli koristiti puni kapaciteti a zato je potrebna suglasnost kantona, koji treba sagledati trenutnu epidemiološku situaciju i dati takvu suglasnost ukoliko je već nije prepisao za cijeli kanton – kazao je Čerkez.

Dakle, iz ovoga proizilazi da se novogodišnji koncert u Sarajevu na otvorenom ipak mogao održati, pa bi tako ekonomski profitirali ugostitelji, Grad i Kanton Sarajevo, koji su uz to mogli izdvojiti dio novca i u humanitarne svrhe. Ovako će gosti otići samo nekoliko kilometara dalje - na Jahorinu.