Organizatori skupa održanog u Vijećnici su Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Grad Sarajevo. Na početku je rečeno kako je sudbina Sarajeva vezana za sudbinu Bosne i Hercegovine, kao suverene i međunarodno priznate države i obrnuto.

Ovaj naučni skup na kojem učestvuju eminentni akteri tog vremena, politički, kulturni i javni radnici kao i priznati naučnici i istraživači, jeste prilika za razmjenu saznanja, spoznaja i iskustava o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, o opsadi i odbrani Sarajeva tri decenije poslije.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić kazala je kako je o opsadi Sarajeva dosad mnogo toga rečeno, kao fenomenu, kolektivnom iskustvu, kobnom vremenu kojeg nose grad i njegovi građani.

- Sarajevo, oko kojeg se sužavao obruč opsade, uništavano je nemilosrdno, prepušteno nemilosti agresora koji je svakodnevno ispaljivao stotine granata. Građani Sarajeva pružali su otpor i upućivali apele za pomoć. Međutim, nikada kao tada nije bilo tako moćnije ljudskosti, toliko suosjećanja u ovom gradu. Preživljavanje nas je spajalo, budilo u nama kreativne snage, prkos i zajedništvo. I tako duge četiri godine dok Sarajevo nije, iako ranjeno više nego ikada ranije, postalo slobodno, preživjelo, nadjačalo, prevladalo i vidajući rane krenulo naprijed, spremno da gradi svoju budućnost - rekla je Karić.

Sarajevo se branilo životima svojih građana

Dodala je kako se te četiri strašne godine u svojoj historiji Sarajevo branilo životima svojih građana, svojih branilaca zbog čega se ne smije zaboraviti žrtva bh. patriota.

- Iz te ljubavi prema našem gradu i domovinu, izrasla je naša samostalnost i opstojnost. Dokazali smo svijetu da oružje nije najmoćnije sredstvo u borbi – srce je. Ono što je tih dramatičnih '90-ih godina postigla Armija Republike Bosne i Hercegovine, treba da bude i ostane trajno svjedočenje i historijska lekcija i nama i budućim generacijama nepokolebljivoj hrabrosti, samopožrtvovanju i patriotskoj odanosti svom gradu i svojoj zemlji - rekla je Karić.

Dodala je kako je u toj borbi nemjerljiv doprinos i nacionalnih i kulturnih te humanitarnih organizacija.

- Da je Sarajevo pokleknulo, to bi bio najteži poraz demokratske Evrope. U Sarajevu se branila Evropa, Evropa ravnopravnih građana, Evropa državne i lokalne vlasti koja će biti odgovorna i u službi čovjeka, Evropa u kojoj se lijepo i slobodno živi. Ta ista Evropa se nažalost, ponovo brani. Ovaj put u Ukrajini. Iz našeg Sarajeva, nikada pokorenog grada, ponovo poručujem, da unatoč svim užasima nikada ne treba gubiti nadu i da nikada ne treba odustati od borbe za bolji svijet. Mi u Sarajevu od te borbe nikada nećemo odustati - poručila je Karić.

Istakla je kako je malo gradova koji bi preživjeli takvu historiju, a još manje onih koji bi nakon svih teških iskustava našli snage da ponovo otvore svoja vrata.

- To je stvorilo našu mirotvornu svijest, naš interkulturni i multietnički način života. Duh antifašističkog Sarajeva, grada čiste duše i ruku, neuništiv je. Sa iskustvom koje opominje, ali u isto vrijeme i sokoli, mi najbolje znamo da nema ništa dragocjenije od mira, slobode i istine - naglasila je Karić.

Kazala je i kako je borba za suverenu, nezavisnu i prosperitetnu BiH, borba za civilizacijske vrijednosti.

- Vrijednosti za koje su se naši očevi, braća, muževi i djedovi izborili prije 30 godina, danas su u opasnosti, a neprijatelj je isti – divlji nacionalizam koji razjeda tkivo ove zemlje i prijeti da uništi najvažnije što imamo, a to je država. Pokušaji razaranja i osporavanja Bosne i Hercegovine su u prošlosti, ali nažalost i danas, veoma prisutni. Oružje je zamijenila agresivna retorika, blokade, prijetnje, pritisci. Ovo je vrijeme kada se za svaki komadić naše domovine moramo boriti na svakom koraku. Zato je sada više nego ikada važno da svi damo puni doprinos uređenju unutrašnje ustavne strukture zemlje, organizacije vlasti, borbi protiv korupcije, poštivanju ljudskih prava i sloboda, ali i rješavanju statusa grada Sarajeva, koji će funkcionisati kao bh. prijestolnica sa nadležnostima i finansijama koje i pripadaju jednom glavnom gradu - rekla je Karić.

Dodala je kako 30 godina ne podrazumijeva samo sjećanje i pouku već i pogled na budućnost "kako nas i naše djece, tako i Sarajeva, koje će biti bogatije i izdašnije, pravi moderan i funkcionalniji evropski grad".

Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, na početku obraćanja posebno je pozdravio prisutne generale Armije RBiH, patriote i branitelje države Bosne i Hercegovine.

Univerzitet tokom opsade nije prestao sa radom

- Univerzitet u Sarajevu i Grad Sarajevo, mogu slobodno kazati, su simboli Bosne i Hercegovine i na međunarodnom planu. Grad kao glavni grad države Bosne i Hercegovine, a Univerzitet u Sarajevu kao najstariji i najveći univerzitet, kao kolijevka svih javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, a danas ih ima osam, i kao institucija koja nijednog dana nije imala prekid rada zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iako su nam neki fakulteti potpuno spaljeni, iako su nam veliki broj studenata i profesora bili pripadnici Armije BiH, univerzitet tokom opsade nijedan dan nije prestao s radom - rekao je Škrijelj.

Dodao je kako je to ono što će ovaj univerzitet i kroz historiju činiti neuništivom institucijom koja svjedoči o herojstvu njegovih članova, kako studenata tako i pripadnika akademske zajednice, ali i nenastavnog osoblja, među kojima su i dobitnici priznanja "Zlatni ljiljan", a koji su svoje živote utkali u temelje Bosne i Hercegovine.

U okviru naučnog skupa organizirani su paneli "Uloga i značaj Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u otporu i odbrani Bosne i Hercegovine", "Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, uloga i značaj Armije Republike Bosne i Hercegovine u otporu i odbrani Bosne i Hercegovine" te "Opsada Sarajeva, počinjeni zločini 1992.-1995. i odgovornost za zločine", "Uloga i djelatnost medija u Sarajevu pod opsadom".