open-navfaktor-logo
search
Online diskusija
Nema EU integracije bez ženske participacije
Organizacija "Prava za sve" je uz podršku fondacije "Kvinna Till Kvinna" organizovala online diskusiju "BiH je u Evropi, a kada ćemo u EU?" o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji iz ugla civilnog društva i ženskih perspektiva.
19.10.2020. u 16:17
get url
text

U diskusiji su učestvovali predstavnici Evropske unije u BiH, organizacije civilnog društva, državne institucije, političke organizacije i ambasade.

U uvodu u diskusiju, direktorica organizacije "Prava za sve" Diana Šehić ukazala je na važnost momenta u kojem se održava skup, upravo nakon objavljivanja novog Izvještaja o napretku BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Podsjetila je da "Prava za sve" intenzivno prate proces evropskih integracija, analiziraju ostvareni napredak, te izrađuju komentare i preporuke koje zagovaraju prema domaćim institucijama i Evropskoj uniji.

- Izradili smo alternativne odgovore na Upitnik iz ženske perspektive, utvrdili smo poziciju žena u Mehanizmu koordinacije i na tom fonu analizirali Reformsku Agendu 2. Naš moto je da "nema EU integracije bez ženske participacije" - rekla je Diana Šehić.

Prvi panelist, Gianluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije EU u BiH, kazao je kako je promocija i postizanje rodne ravnopravnosti među ciljevima EU i kako je potrebno u praksi provesti sve ono što se usvoji u procesu reformi. Naglasio je kako su žene neravnopravno zastupljene u svim sferama života, od politike, preko javnog života, odlučivanja pa do ekonomije.

Prevencija nasilja nad ženama

Također je istakao kako je EU u prošloj godini izdvojila više od šest miliona eura za razne projekte u ovoj sferi, uključujući i prevenciju nasilja nad ženama, kao i za druge projekte socijalne zaštite i uključenosti žena. Izrazio je i nadu kako će rad organizacija civilnog društva biti prepoznat i uzet u obzir, te da će se glas civilnog sektora čuti u pristupnom procesu.

- Cilj da se postigne puna rodna ravnopravnost, da se žene tretiraju jednako, da za isti posao budu plaćene jednako kao i muškarci, da se integrišu rodne politike i ispune svi standardi međunarodne zajednice i EU kad je u pitanju zastupljenost žena - zaključio je Vannini.

Pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije BiH, Darija Ramljak je u svom izlaganju naglasila visoki postotak žena u Direkciji, te je pohvalila inicijativu civilnog sektora da se ponovo pokrene diskusija o procesu evropskih integracija. Ramljak je istakla i kako se dosta stvari dešava po pitanju EU-integracija i u cilju ispunjavanju 14 prioriteta koje su pred vlasti u BiH postavljeni u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Pojasnila tehničke aspekte usvajanja dokumenata kroz Mehanizam koordinacije i istakla kako je fokus javnosti uvijek na političkom aspektu pri čemu se zaboravlja da sve što se usvaja mora proći proceduru u parlamentima, komisijama i kolegijima. Ramljak je i spomenula kako novi Izvještaj ne ističe toliko perspektivu BiH za članstvo u EU nego dosta prostora daje pitanjima kao što su mini-Schengen i regionalne integracije, te pitanje migracija.  

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić  istakao je kako se o BiH iz perspektive Berlina gdje on radi, govori malo i često neprirodno negativno. Iz njegove perspektive, najveći izazov u BiH jeste utvrđivanje javnog interesa, budući da je proces donošenja odluka od javnog interesa u paralizi i da se donose odluke koje su u interesu političih elita ili krugova povezanih s njima.

Kao primjer zanemarenosti javnog interesa u procesu donošenja odluka naveo je obrazovnu reformu gdje su nedavno objavljeni rezultati PISA-testiranja srednjoškolaca u BiH pokazali kako su učenici u velikom broju funkcionalno nepismeni. Po Ćerimagiću, ovi rezultati nisu doveli do toga da se u javnom interesu poduzmu mjere unaprijeđenja obrazovnog sistema nego su dovele do stopiranja učešća BiH u narednom ciklusu PISA-testiranja i blokade reforme.

- Potrebno je napraviti strukturu koja će primorati političare da je saslušaju - naglasio je Ćerimagić.

U toj strukturi važnu ulogu moraju imati i žene jer praksa iz zemalja koje su zabilježile uspjeh u reformama uči da su žene ključni element napretka, u dobrom mjeri zbog toga što nemaju koruptivnu zaleđinu.

Doc. dr. Midhat Izmirlija sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu podvukao je kako struktura koja bi artikulisala javni interes mora biti prenesena u institucionalni okvir. Po njemu, Izvještaji Evropske komisije sve više stavljaju fokus na osiguranje institucionalnog okvira i ne može se samo usvojiti evropsku pravnu stečevinu nego je potrebno dosegnuti standarde i vrijednosti EU.

- Standarde će biti teško dosegnuti bez funkcionalnog institucionalnog okvira za ostvarenje prava - kazao je Izmirlija.

On je dodao kako i prioriteti iz Mišljenja govore o institucionalnom okviru a njega će biti najteže urediti zbog kompleksnog uređenja koji je baziran na vrlo starom birokratskom aparatu koji će teško postići napredak u članstvu.

- Trebamo vidjeti šta je stečevina a onda osigurati alate za njenu provedbu da bi se postigli vrijednosti i standardi EU. Uloga civilnog sektora je nemjerljiva i on treba biti konsultiran jer organizacije civilnog sektora imaju najbolji pogled na svoja specifična područja i ono šta se u njima može unaprijediti - zaključuje Izmirlija.

Amila Žero iz Ženske zagovaračke grupe je primijetila kako program reformi sa aspekta ženskih prava zanemaruje rodnu ravnopravnost i u analizi i u prijedlogu mjera. Među mjerama koje se predlažu žene i  mladi su svrstani u „ranjive kategorije“ i to je nešto nad čime bi se svi trebali zabrinuti.

Velike razlike u stopama zaposlenosti

- Tužno je što se mladi i žene, kojih je u strukturi društva više od muškaraca, ubrajaju u ranjive kategorije - rekla je Amila Žero. Ona je dodala i da će se mladi izboriti za svoje prilike i neće dozvoliti da budu otjerani iz zemlje.

Podsjetila je i da postoje velike razlike u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena u BiH, kao i da se i u Reformskoj agendi 2 spominje kako su žene slabije plaćene za obavljanje istih poslova od muškaraca na istim pozicijama.

- Ugrožavanje ljudskih prava nas vraća u srednji vijek - istakla je predstavnica Ženske zagovaračke grupe.

Odgovarajući na pitanje da li će nakon ove diskusije uslijediti follow-up aktivnosti, Gianluca Vannini je rekao kako će se održavati konsultacije sa organizacijama civilnog društva i kako postoje podkomiteti za svaki segment pravne stečevine EU, koji će osim komunikacije sa institucijama države imati i konsultacije sa civilnim sektorom da bi se poredali prioriteti i predložila rješenja.

Obraćajući se učesnicima na kraju, direktorica organizacije "Prava za sve" Diana Šehić je naglasila kako je potrebno da se otvore razgovori o ulozi organizacija civilnog društva u procesu evropskih integracija, te da postoje organizacije koje imaju šta da kažu u tom procesu i o tom procesu.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.