Slijepe osobe u našoj zemlji ni na ovim izborima neće imati mogućnost tajnog glasanja. Prema riječima Fikreta Zuke, direktora Udruženja slijepih Kantona Sarajevo, imaju mogućnost da uz sebe povedu osobu od povjerenja na glasačko mjesto ili da glasaju kod kuće, opet uz pomoć druge osobe. Pored toga, ukoliko slijepi žele da budu upoznati s sadržajem Izbornog zakona BiH ili Zakona o finansiranju političkih stranaka, moraju se zvučno snimiti zakoni na sva tri jezika, bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, što u prijevodu znači trostruke troškove.

Većina ne zna Brajevo pismo

- Malo je kod nas situacija komplikovanija, kada je riječ o glasanju. U pravilu, slijepe osobe ne mogu tajno glasati. Ne mogu same doći do glasačkog mjesta i zaokružiti tamo neki broj na listiću. Isto je i ako glasaju kod kuće, jednostavno moramo imati nekoga uz sebe, i to znači da glasanje nije tajno. Neke države su to riješile na razne načine, pomoću Brajevog pisma, elektronskog glasanja. U Bosni i Hercegovini to baš nije lako riješiti, zato što, ako uzmemo Brajevo pismo, teško je onoliko naših listića na Brajevom staviti da se može glasati. To je skoro nemoguće, zato što se ne može napraviti takav šablon - objašnjava nam Zuko.

Dodaje da glasanje za slijepe na Brajevom pismu mogu pripremiti države gdje je jednostavan glasački sistem, gdje ima nekoliko partija.

- Tada je lako napraviti šablon. Ovdje je to u ovom trenutku nemoguće. Osim toga, većina slijepih ne zna Brajevo pismo. Ljudi koji oslijepe malo kasnije u životu teško uče Brajevo pismo. Elektronsko glasanje je neko rješenje s tim da se moraju stvoriti adekvatne pretpostavke, a jedna od njih je da se slijepe osobe moraju obučiti za takav način glasanja. Dakle, prvo treba promijeniti izborni sistem - govori nam Zuko.

Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, objašnjava da osoba koje pomaže pri glasanju ne može biti član biračkog odbora, akreditirani posmatrač ili posmatrač političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata.

- Osoba koje pomaže biraču da glasa napisat će svoje ime štampanim slovima na izvod iz Centralnog biračkog spiska do imena birača kojem je pomagalo i potpisati se.  Osoba koje pomaže ne mora biti registrovani birač - objašnjava Pirić. 

Zuko se dotakao i ozvučenja sadržaja Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju političkih partija, a čije je snimanje u toku.

Trostruki troškovi

- Da bi se ti zakoni stavili na web stranicu Centralne izborne komisije BiH i kao takvi bili dostupni slijepim osobama, moraju se snimiti (pročitati) na sva tri jezika, bosanskom, srpskom i hrvatskom. To su trostruki troškovi, ali takva je naša stvarnost, puna apsurda, jer svi se mi odlično razmijemo na svakom od ovih jezika. Međutim, takva su pravila, procedure, i ko sam ja da ih ocjenjujem? Moraju se poštovati. Uglavnom, to ćemo završiti, a također ova dva zakona će se snimiti na CD-ove koji će se podijeliti udruženjima da stave na svoje web stranice - ispričao nam je Zuko.

Pirić govori kako Izbornim zakonom BiH nije regulirano pitanje izrade i objave ozvučenog zakona. 

- Ali, bez obzira na to, Centralna izborna komisija BiH će u toku naredne sedmice na svojoj web stranici objaviti ozvučeni Izborni zakon BiH na tri jezika u službenoj upotrebi u BiH, a u pripremi je i ozvučeni Zakon o finansiranju političkih stranaka, zahvaljujući finansijskoj podrški Vijeća Evrope i aktivnostima Udruženja slijepih Kantona Sarajevo - rekla nam je Pirić.