Nezadovoljstvo posljednjom odlukom Zastupničkog doma iz marta ove godine iskazali su zvaničnici SNSD-a i HDZ-a BiH, ali i donedavni članovi CIK-a koji su smijenjeni na osnovu te odluke i koji se dovode u vezu upravo sa ovim strankama. Ti bivši članovi CIK-a su uputili tužbe Sudu BiH zbog odluke Zastupničkog doma, a zvaničnici SNSD-a i HDZ-a BiH u javnim istupima dovode u pitanje legalitet i legitimitet aktuelnog saziva, uprkos nepostojanju sudskih presuda koje bi išle u prilog takvim optužbama.

Zato je CIK na posljednjoj sjednici donio odluku da upozna javnost sa do sada donesenim presudama i rješenjima Suda BiH u predmetima sudskog preispitivanja odluka Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj: P-175/06 od 20.11.2007. godine

- Tužba tužiteljice za poništenjem konkursa za izbor i imenovanje članova Izborne komisije BiH, poništenje Odluka o imenovanju članova Izborne komisije BiH, kao i nalaganja tuženoj da provede ponovni postupak izbora članova Izborne komisije BiH, odbacuje se kao nedozvoljena iz obrazloženja:

"Izbornim zakonom BiH nije predviđen pravni lijek protiv Odluka, odnosno akata o izboru i stupanju na funkciju ili prestanak funkcije člana Izborne komisije BiH koja donosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u smislu odredbe člana 2.6a citiranog zakona, niti je to predviđeno nekim drugim zakonom. Iz prednjeg slijedi zaključak da protiv akata koja donosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u postupku predviđenim zakonom, nije dopušteno vođenje spora, pa ni radnog spora. Iz provedenih dokaza proizilazi da je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u okviru zakonskih ovlaštenja iz Izbornog zakona BiH i to čl. 2.5. i u skladu sa svojom procedurom imenovao članove Izborne komisije BiH sa liste kandidata, dakle u zakonom predviđenoj proceduri donio akt o imenovanju."

Presudu Suda BiH možete pročitati OVDJE.

Rješenje Suda BiH broj: Gž-115/07 od 29.08.2008. godine

-Žalba se odbija i odluka prvostepenog suda potvrđujeIz obrazloženja:

"Pravilan je stav prvostepenog suda da su pravila izbora članova Izborne komisije BiH određena Izbornim zakonom BiH, a postupak provođenja javne konkurencije (oglašavanja) i imenovanja članova Izborne komisije BiH reguliran Poslovnikom o proceduri provođenja javne konkurencije i imenovanja članova Izborne komisije BiH te da navedenim propisima nije predviđen pravni lijek protiv odluka o izboru, stupanju na funkciju ili prestanku funkcije člana Izborne komisije BiH.

Na osnovu navedenih pravilno utvrđenih relevantnih činjenica prvostepeni sud je pravilno utvrdio i dovoljno obrazložio da se protiv akata Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja se odnose na izbor i imenovanje, ne može voditi radni spor, pa je odbacio tužbu kao nedopuštenu."

Rješenje Suda BiH možete pročitati OVDJE.

Presuda suda Bosne i Hercegovine broj: S1 3 U 012027 12 U od 14.10.2013. godine

-Tužba se odbija iz obrazloženja:

"Prema članu 2. stav 6. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje članove CIK-a BiH sa liste kandidata, a ako se ova lista ne dostavi Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH.

U konkretnom slučaju, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, članove CIK-a BiH iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda imenovao je nakon okončanja procedure propisane članom 2.5 tačka 6. Izbornog zakona BiH, u skladu sa ovlaštenjima sadržanim u citiranim propisima Izbornog zakona BiH kao i sa ustavnim ovlaštenjima Zastupničkog doma Parlamentanrne skupštine BiH sadržanim u članu IV.stav 1. tačka 2. i 4. e) Ustava BIH."

Presudu Suda BiH možete pročitati OVDJE.

Presuda suda Bosne i Hercegovine broj: S1 3 U 012004 12 U 2 od 17.09.2014. godine

-Tužba se odbija iz obrazloženja:

"Prema članu 2. stav 6. Izbornog zakona BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje članove CIK-a BiH sa liste kandidata, a ako se ova lista ne dostavi Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH.

U konkretnom slučaju, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH članove CIK-a BiH iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda imenovao je nakon okončanja procedure propisane članom 2.5 tačka 6. Izbornog zakona BiH, u skladu sa ovlaštenjima sadržanim u citiranim propisima Izbornog zakona BiH kao i sa ustavnim ovlaštenjima Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sadržanim u članu IV.stav 1. tačka 2. i 4. e) Ustava BiH."

U odnosu na tužbene navode tužitelja da je osporena odluka o imenovanju članova CIK BiH u suprotnosti sa članom 2.15 Izbornog zakona, kojim je propisano da ukoliko članu izborne komisije mandat ističe u izbornom periodu, isti će se produžiti do isteka izbornog perioda, odnosno potvrđivanja rezultata izbora i objave u službenim glasilima u skladu sa Izbornim zakonom BiH, Sud BiH zaključuje:

"Osim toga, neosnovan je prigovor tužitelja da je tuženi izborom novih članova CIK BiH, postupio suprotno odredbama člana 2.15. stav 4) Izbornog zakona BiH, iz razloga što se citirane odredbe odnose na članove općinske izborne komisije, koje imenuje i razrješava općinsko vijeće uz saglasnost CIK-a BiH, kao nezavisnog organa koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH i čije ovlasti iz nje proizilaze. (član 2.9. citiranog zakona)."

Presudu Suda BiH možete pročitati OVDJE.

Rješenje Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 3 Iž 030498 18 Iž od 04.10.2018. godine

-Žalba se odbija iz obrazloženja:

"Neosporno je da je članu CIK-a BiH – B. P. istekao raniji sedmogodišnji mandat dana 23.09.2018.godine. Naime, B. P. je imenovan za člana CIK BiH u mandatnom periodu od sedam godina, u periodu od 23.09.2011.godine koji je istekao 23.09.2018.godine.

Ipak, kako je odredbom člana 2.5. tačka 9. Izbornog zakona BiH propisano da u slučaju da Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ne provede postupak imenovanja člana CIK BiH, članovi CIK BiH nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novih članova CIK BiH, to je B.P. nastavio da obavlja dužnost člana CIK BiH i poslije 23.09.2018.g., sve do imenovanja novih članova CIK BiH u skladu sa predmetnom zakonskom odredbom.

Ipak, žalitelj ukazuje na odredbu člana 2.15 tačka 4. Izbornog zakona BiH, pa smatra da ista faktički onemogućava B. P. kojem je istekao mandatni period na koji je imenovan kao član CIK BiH, da bude izabran za predsjednika CIK BiH. Prije svega, Vijeće sistemskim tumačenjem Zakona ukazuje da se predmetna odredba uopće ne može primjeniti na statusna pitanja člana CIK BiH. Naime, tačno je da je odredbom člana 2.15 propisano da se članu izborne komisije kome mandat ističe isti produžava do isteka izbornog perioda, odnosno do potvrđivanja rezultata izbora, nakon čega će se izvršiti imenovanje novog člana izborne komisije po postupku propisanom u ovom Zakonu.

Ipak, takva odredba se odnosi isključivo na članove općinske izborne komisije čija je nadležnost propisana odredbom člana 2.13 Izbornog zakona BiH. Ovo iz razloga što predmetna odredba spada u poglavlje 2. Zakona, Organi za provedbu izbora koje hronološki razmatra prava i obaveze svih organa za provedbu izbora. Tako se u prvom dijelu poglavlja nalaze odredbe o CIK BiH, pa se potom nalaze odredbe o općinskoj izbornoj komsiji od člana 2.12 do člana 2.18 Zakona. Prema tome, čak je i sistemskim tumačenjem sadržaja propisa jasno da se odredba člana 2.15 na koju žalitelj ukazuje kao relevantnu za članove CIK BiH, nalazi i odnosi isključivo na članove općinskih izbornih komisija. Da je takvo utvrđenje pravilno, Vijeće je zaključilo i analizom odredbe norme člana 2.15. To iz razloga što je odredbom propisano da se članu izborne komsije kojem mandat ističe isti produžava do isteka izbornog perioda, osnosno do potvrđivanja rezultata izbora, nakon čega će se izvrršiti imenovanje novog člana izborne komisije po postupku propisanom u ovom Zakonu. Nemoguće je predmetnu odredbu primjenjivati i na članove CIK BiH, jer članovima CIK BiH mandat ne može biti produžen samo do isteka izbornog perioda. Odredbom člana 2.5. tačka 9. Izbornog zakona BiH propisano je da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH provodi postupak imenovanja člana CIK BiH, a ako to ne učini, članovi CIK BiH nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novih članova CIK BiH.

Zbog navedenog, odredba člana 2.5. tačka (9) Izbornog zakona za koju je naznačeno da se odnosi na izbor članova CIK BiH, se ne može tumačiti u duhu odredbe člana 2.15, koja se i po hronologiji zakonskog teksta i sadržaju isključivo odnosi na općinske izborne komisije i njihove članove."

Rješenje Suda BiH možete pročitati OVDJE.

Iz Biltena sudske prakse Suda Bosne i Hercegovine broj 8/2018

"Dakle Vijeće zaključuje da bi potpuni pravni nonsens bio kada bi se odredba člana 2.5. tačka 9 Izbornog zakona BiH za koju je naznačeno da se odnosi na izbor članova CIK BiH, tumačila u duhu odredbe člana 2.15, koja se i po hronologiji zakonskog teksta i sadržaju isključivo odnosi na općinske izborne komsije i njihove članove."