U maju 2011. godine, tadašnja visoka predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton popustila je pred ucjenama tada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je stvorio najveću postdejtonsku krizu u Bosni i Hercegovini najavama protivustavnog raspisivanja referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
Dodik je odustao od nelegalnog referenduma čije je održavanje izglasala Narodna skupština Republike Srpske, a zauzvrat je od Evropske unije dobio "temeljitu analizu aktualnog pravosudnog sistema", odnosno veću autonomiju pravosuđa Republike Srpske.
VEZANI TEKST - Dodik: Ova istraga je kraj BiH, u januaru uspostavljamo VSTV Republike Srpske
Trn u oku Republike Srpske, baš kao i danas bili su Ustavni sud BiH, Sud i Tužilaštvo BiH. Da bi ga se umirilo u daljnjoj radikalizaciji političke situacije u BiH, Ashton je neočekivano stigla u posjetu BiH, te se sa Sarajevskog aerodroma zaputila u Banja Luku gdje je s njim potpisala Sporazum o strukturalnom dijalogu o pitanjima rada i funkcioniranja pravosuđa u BiH.
Kao najveći argument za raspisivanje referenduma, podsjetimo, Dodik je koristio tvrdnju da Sud i Tužilaštvo nedovoljno procesuiraju zločine počinjene nad Srbima.
- RS je iskazao zabrinutost nad očitim problemima u pravosuđu, naročito u Sudu i Tužilaštvu BiH, koji se odnose na neprocesuiranje krupnih slučajeva ratnih zločina nad civilnim srpskim stanovništvom - naveo je Dodik.
U svom redovnom izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio je na pogoršanje odnosa u državi zbog najave provođenja referenduma i Dodiku dao rok od sedam dana da se povuče odluka o referendumu.
Brisel se digao na noge, pljuštale su sa svih strana reakcije osude i zabrinutosti predstavnika međunarodne zajednice, a onda je Dodik dobio što je htio, i to mu je bilo dovoljno da poruči kako za sada referendum nije potreban.
- Zaključci Narodne skupštine RS-a od 13. aprila predstavljaju njen politički stav, ali u svjetlu dogovora i strukturalnom dijalogu bit će ponovno sagledani. Na osnovu ove ponude od EU-a zatražit ću od Skupštine RS-a da predložim odluku koja će adekvatno oslikati novonastalu situaciju. Vjerujem da bih mogao dobiti podršku naše skupštine - obrazložio je Dodik neodržavanje referenduma.
Dodiku ni tada kao ni sada nije bila bitna tema referenduma. Ono što mu je bilo i ostaje prioritet jeste da se instrument referenduma uspostavi kao temeljni postulat njegovog političkog djelovanja, kako bi se došlo baš u situaciju u kakvoj se danas nalazimo, a to je da se, što je vrlo moguće, odluči nakon neustavnih zaključaka NSRS-a od 10. decembra i za referendum u kojem će entitet RS redefinisati svoj odnos prema državi Bosni i Hercegovini, ali naravno pod uvjetima RS-a.
Već tada sama činjenica da je Ashton preskočila Inzka pokazala je u kom će pravcu kretati se Dodikova taktika. I došlo se do toga da danas ne priznaje Christiana Schmidta, već se poslužio dobro isprobanim receptom, kreiranja problema čime će natjerati Evropsku uniju, ali i SAD da mu dođe na noge i da kao zajedno rješavaju krizu koju je on stvorio.
VEZANI TEKST - Sudija Perić: Dodik se ne šali, njegov glavni cilj je pravosuđe koje je Tegeltija uništio iznutra, VSTV je pukao
Danas je iz Banje Luke u svojstvu člana Predsjedništva BiH poručio da će u januaru 2022. uspostaviti Visoko sudsko i tužilačko vijeće RS-a, te da će uskoro o tome raspravljati NSRS, kao i da su prijedlozi zakona pripremljeni.
- To će diskvalifikovati Sud i Tužilaštvo BiH. Niko nas u tome neće zaustaviti. Posebno nakon ovih procesa. Da se ne misli da smo preplašeni, evo i ja ću u tome učestvovati, sve dok NSRS ne donese novi zakon. Ovo je obična lakrdija. Ovo je isto kao što smo gledali oko referenduma. Prvo smo bili optuženi ja i predsjednica RS-a, a onda i članovi komisije – kazao je Dodik.
Ponovo je stvorio krizu, a kao razlog je naveo Inzkov zakon, te odluke Ustavnog suda BiH kojima poljoprivredno zemljište i šume pripadaju državi, a ne entitetima. Blokirao je od ljetos i rad državnih institucija. Najavio i stvaranje vojske RS-a.
Umjesto Ashton ovoga puta tu je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi. Prema izvještaju šefa Delegacije EU-a u BiH Johanna Sattlera, koji je procurio u javnost, Varhelyi je s Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS-a na kojoj su doneseni zaključci o prijenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta.
VEZANI TEKST - Otkriven Sattlerov izvještaj: Dodik s Varhelyijem dogovorio sjednicu NSRS-a o prijenosu nadležnosti
Prije deceniju ucjena referendumom je upalila. Prijetio je referendumom i 2015. godine, a tada su se građani trebali očitovati "da li podržavaju da se odluke Suda i Tužilaštva sprovode na teritoriji RS-a?". NSRS je donio odluku, ali ona nikad nije objavljena u Službenim novinama RS-a.
Godinu poslije, referendum je proveden uprkos odluci Ustavnog suda BiH da je to neustavan čin. Građani su se tada izjasnili da podržavaju 9. januar, iako neustavan, kao dan RS-a. Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu, ali niko tada nije odgovarao.
Šta će ovoga puta Evropska unija dati mu zauzvrat samo da ga se smiri? Davanje većih nadležnosti sudu i tužilaštvu RS-a nauštrb državnog Suda i Tužilaštva? Povlačenje Inzkovog zakona uz određene modifikacije koje on predloži? Šume i poljoprivredno zemljište?