U pismu predsjedniku Generalne skupštine UN-a Abullau Shahidu navode da rezolucija može biti oblikovana po uzoru na Rezoluciju UN-a iz januara 2022. godine koja osuđuje poricanje holokausta i pohvaljuje države koje su sačuvale nacističke koncentracijske logore za obrazovanje.

U tom kontekstu "Radna grupa za BiH" traži da se donese rezolucija na 30. godišnjicu početka ratnih zločina počinjenih u BiH i otvaranja brojnih koncentracionih logora, kojom bi se zabranilo negiranje genocida i međunarodnim sudovima utvrđenih počinjenih drugih ratnih zločina.

Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale prof.dr. David Pettigrew pojašnjava za Fenu da bi se rezolucijom trebalo podržati uspostavljanje spomen-obilježja i muzeja na mjestima bivših koncentracionih logora i mjestima počinjenja teških zločina, kao što su Omarska, Barutni Magacin, Koštana bolnica i Vilina Vlas.

Strategija negiranja genocida i zločina i veličanje ratnih zločinaca

- Rukovodstvo bh. entiteta Republike Srpske negira teške zločine koji su presuđeni na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju Ujedinjenih nacija i Međunarodnom sudu pravde. Zabrana postavljanja spomen-obilježja na mjestima koncentracionih logora i počinjena teških zločina u Republici Srpskoj predstavlja dio sveobuhvatne strategije negiranje koja uključuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca - dodaje se u pismu.

Smatraju da pažnji ne smije promaći da pravna praksa i principi Evropske unije prepoznaju negiranje genocida kao poticanje budućeg nasilja protiv ranije ciljanje grupe.

- Tražimo vašu hitnu pomoć u pripremi i donošenju takve rezolucije kojom će se osuditi negiranje genocida u BiH, podržati ljudsko pravo na memorijalizaciju tako što će se osigurati da se žrtve ne zaborave te uspostave spomen obilježja i muzeji za edukaciju kako bi se spriječilo ponavljanje genocida i drugih ratnih zločina - ističu potpisnici.

Napominju da se brojne bivše lokacije koncentracionih logora i počinjenja zlodjela nalaze u bh. entitetu Republika Srpska, u kojem se negira genocid a osuđeni ratni zločinci veličaju, a preživjelima se sistematski zabranjuje postavljanje spomen- obilježja.

U isto vrijeme na mjestu gdje je bio koncentracioni logor Trnopolje postavljeno je spomen obilježje počiniocima zločina kojom se veličaju srpski "borci koji svoje živote ugradiše u temelje Republike Srpske".

Navode i da se mjesto koje je služilo za zatvaranje zarobljenika u Kalinoviku Osnovna škola Miladin Radojević danas ponovo koristi kao škola, a zatočenici su prije egzekucije odvođeni iz škole u obližnji koncentracioni logor Barutni Magacin. Posmrtni ostaci četrdeset dvije od brojnih žrtava iz Barutnog Magacina još uvijek nisu pronađeni i identificirani.

Mural ratnog zločinca Mladića u Kalinoviku

- Preživjelima se ne dozvoljava da zaštite mjesto Barutnog magacina, koji je trenutno napušten i propada. S druge strane na ulazu u Kalinovik iscrtan je mural ratnog zločinca Ratko Mladića, a još jedno spomen-bilježje posvećeno je Mladiću stoji u centru grada - rečeno je u pismu.

Bošnjačko stanovništvo u Foči je desetkovano ratnim zločinima koji su dokumentirani. U prvim mjesecima agresije 1992. godine, svih dvanaest džamija je uništeno, uključujući i čuvenu Aladža džamiju koja je izgrađena 1549. godine.

U presudi Haškog tribunala u predmetu Krajišnik čitamo da su uslijed ovih zločina "izbrisani svi tragovi muslimanskog prisustva i kulture u Foči", a nasilje nad ženama u Foči dovelo je do presude Haškog tribunala koja predstavlja prekretnicu, presude koja je silovanje upisala u anale sudske prakse kao zločin protiv čovječnosti.

Bez obzira na sve to, preživjelima se ne dozvoljava da postave bilo kakvo spomen obilježje i ograničeni su na skup na mostu na rijeci Drini i bacanje bijelih ruža u rijeku u spomen oko 3.000 ubijenih žrtava.

Zapadno, na prostoru Hercegovine, postojala je mreža koncentracionih logora, na mjestima gdje općine s većinskim bosansko hrvatskim stanovništvom zabranjuju spomen obilježja, kao što su Dretelj (Čapljina), Koštana bolnica (Stolac), Ljubuški, Gabela (Čapljina) i Heliodrom (Mostar).

U Koštanoj bolnici u Stocu, na primjer, uklonjena je ploča posvećena žrtvama. Udruženja preživjelih su tražila da se ovo mjesto zaštiti kao spomen mjesto, ali su spriječeni u svojim nastojanjima.

Prema Presudi Pretresnog vijeća MKSJ-a, HVO (Hrvatsko vijeće obrane) je izvršio prenamjenu Koštane bolnice kako bi se koristila kao mjesto nezakonitog zatočenja Bosanskih Muslimana iz ove zajednice, zatočenika koji su bili izloženi redovnom teškom premlaćivanju, seksualnom zlostavljanju i ubistvima.

Spomen-obilježja na mjestima počinjenja zločina

Zbog ovih i brojnih drugih primjera koji su potpisnici pisma naveli traže da se rezolucijom hitno osudi negiranje genocida i drugih ratnih zločina i podržalo postavljanje spomen-obilježja na mjestima počinjenja ranijih teških zločina.

- Ovo moraju biti zaštićena nacionalna spomen mjesta. Model za ovakva zaštićena nacionalna spomen mjesta je Memorijalni centar Srebrenica. Memorijalni centar Srebrenica se nalazi u Republici Srpskoj. Nastao je saradnjom preživjelih, saveznika i predstavnika međunarodne zajednice, uključujući tri visoka predstavnika koji su donijeli četiri odluke (koristeći svoje Bonske ovlasti) u periodu od sedam godina. Njihovim krajnje važnim odlukama je osigurano zemljište, izvršena aproprijacija zgrada, uspostavljena upravna struktura i donesen zakon o postojanju spomen obilježja - podsjeća se u pismu.

Pozivali su i visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta da iskoristi bonske ovlasti kako bi započeo proces rada s udruženjima žrtava na uspostavljanju spomen obilježja na mjestima stradanja.

Predsjedniku Generalne skupštine dostavili su detalje i dokumentaciju o genocidu i drugim zločinima počinjenim na nekoliko lokacija  te su apelirali da Shahid   podrži ljudsko pravo na istinu i obilježavanje sjećanja u BiH.