Otvorena pitanja

Odnosi BiH i Srbije: Duguju milijarde, štite zločince, a hapse pripadnike Armije RBiH

Objavljeno: 08.10.2019. u 07:43 Autor: N. Pobrić

Jedno od najkrupnijih otvorenih pitanja jesu naknade za korištenje hidropotencijala dijela rijeke Drine koji pripada BiH, te za potopljeno zemljište na teritoriju naše zemlje, koje Srbija već godinama ne isplaćuje

Članovi Predsjedništva BiH boravit će u utorak u zvaničnoj posjeti Beogradu, gdje će učestvovati i na trilateralnom sastanku sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Boravak u Beogradu prilika je za razgovore o otvorenim pitanjima, koja već godinama predstavljaju kamen spoticanja u odnosima BiH i Srbije. Jedno od najkrupnijih takvih pitanja jesu naknade za korištenje hidropotencijala dijela rijeke Drine koji pripada BiH, te za potopljeno zemljište na teritoriju naše zemlje, koje Srbija već godinama ne isplaćuje.

Za ovo se pitanje nerijetko veže i pitanje granice između BiH i Srbije, koja je već utvrđena i kao takva međunarodno priznata, ali koju bi srbijanske vlasti rado mijenjale i to baš na mjestima na kojima koriste bh. hidropotencijal, uz hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik.


Hidroelektrana Bajina Bašta

Kada im već ne prolazi predložena razmjena teritorija po principu kvadratni metar za kvadratni metar, pri kojem bi BiH u zamjenu za unosni hidropotencijal rijeke Drine i njene obale dobila dio šume u općini Priboj, iz Beograda predlažu stavljanje teritorija oko dviju hidrocentrala pod takozvanu "međunarodnu služnost" na 100 godina. Na taj način bi BiH dopustila Srbiji da u narednih 100 godina ima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast nad tim dijelom teritorija naše zemlje, odnosno dopustila bi korištenje vodnih resursa bez ikakve naknade.

Upravo je naknada ključno pitanje zbog kojeg se i aktuelizira promjena granice, razmjena teritorija i "međunarodna služnost", a sve kako bi Srbija izbjegla platiti dug BiH, te nastaviti plaćati naknadu za korištenje hidropotencijala u skladu sa međunarodnim propisima.

Hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik izgrađene su na zajedničkom dijelu sliva rijeke Drine. Iako sliv pripada i Srbiji i BiH, električnu energiju proizvedenu na tim hidroelektranama u potpunosti koristi samo Srbija. Samo za korištenje hidropotencijala za rad hidroelektrane Zvornik, Srbija bi BiH na godišnjem nivou trebala plaćati oko devet miliona eura.

Kada je hidroelektrana Bajina Bašta u pitanju, BiH bi godišnje trebalo pripasti oko 38 miliona eura na ime naknada koje je Srbija dužna isplatiti. Procjene govore da Srbija po toj osnovu BiH duguje gotovo pet milijardi KM.

VEZANI TEKST - Otkrivamo: Srbija za HE Zvornik i Bajina Bašta duguje BiH gotovo pet milijardi KM

Odnose BiH i Srbije bitno opterećuje i pitanje procesuiranja optuženih za ratne zločine, ali i onih koji su već osuđeni zbog te odgovornosti i koji su sklonište od pravde pronašli u Srbiji.

Uprkos potpisanom protokolu o saradnju u predmetima ratnih zločina, desetina osumnjičenih, optuženih i osuđenih osoba odgovornih za ratne zločine počinjene u BiH se danas kriju u Srbiji. Najpoznatiji slučaj je onaj Novaka Đukića, nekadašnjeg komandanta Taktičke grupe "Ozren" Vojske RS-a koji je 2014. godine osuđen na 20 godina zatvora zbog odgovornosti za masakr na tuzlanskoj Kapiji, u kojem je ubijena 71 osoba. Institucije Republike Srbije odbijaju preuzeti izvršenje pravosnažne presude Suda BiH, te Đukić boravi na slobodi.


Osuđeni ratni zločinac Novak Đukić

Oni predmeti koje su institucije Republike Srbije ipak preuzele, poput suđenja za ubistva u zemljoradničkoj zadruzi Kravica, već godinama se "razvlače".

S druge strane, krajem jula 2018. godine je na graničnom prijelazu između BiH i Srbije, na osnovu potjernice tamošnjeg MUP-a, uhapšen nekadašnji pripadnik Armije RBiH Husein Mujanović.

Optužbe na račun Mujanovića se temelje na dokumentima Dokumentacijskog centra RS-a za istraživanje ratnih zločina. Ta je institucija 6. augusta 2001. godine objavila dokument "Pregled naredbodavaca i izvršilaca zločina u logorima i zatvorima za Srbe u bivšoj BiH u periodu 1992-1996. godine", na kojem se nalaze imena 941 osobe, među kojima je i Mujanović.

O obimu i vjerodostojnosti dokumentacije na osnovu koje ga terete dovoljno govori opis "krivičnog djela" kraj njegovog imena i osnovnih podataka.

- Prijavio se u SUP Ilidža 12.11.1991. godine sa stalnim mjestom boravka u Sarajevu, Općina Ilidža, Hrasnica – navodi se u dokumentu Dokumentacijskog centra.

Tek nakon što je uhapšen, izdat je nalog o provođenju istrage. Ministarstvo pravde BiH je 22. augusta 2018. godine Ministarstvu pravde Srbije dostavilo zahtjev za izručenje Mujanovića. Međutim, Srbija je krajem oktobra 2018. odbila zahtjev BiH za njegovo izručenje BiH, iako su navodni zločini koji mu se stavljaju na teret počinjeni na teritoriju naše zemlje.

U posljednje dvije godine je aktuelizirano i pitanje ilegalnog prijelaza migranata sa teritorija BiH na teritorij naše zemlje, koje srbijanske institucije, sudeći prema optužbama koje potkrepljuju statistički podaci, organizirano prebacuju u BiH.

– Nisam siguran da se sve države na balkanskoj ruti ponašaju iskreno, odgovorno i profesionalno. Prema mojim informacijama, sve zemlje na balkanskoj ruti u ovoj godini registrovale su za 50 posto manje migranata u odnosu na BiH. To znači da nismo iskreni – izjavio je svojevremeno ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Na taj način Srbija značajno umanjuje broj migranata na svom teritoriju, dok se težište migrantske krize na ovim prostorima u potpunosti preusmjerilo na teritorij BiH, odnosno, da budemo precizniji, na prostor nekoliko kantona u FBiH.

Problem koji je gotovo konstantno prisutan, a koji značajno narušava bilateralne odnose, jesu izjave pojedinih visokih zvaničnika Srbije u kojima se dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, poput nedavne izjave tamošnjeg ministra odbrane Aleksandra Vulina, koji je kazao da "RS nema vojsku, ali je ima srpski narod".

Trilateralni sastanak čelnika BiH, Srbije i Turske ne nudi prostor da se neka od ovih otvorenih pitanja u potpunosti riješe, ali iskazivanje spremnosti za njihovo rješavanje bio bi dobar početak za poboljšanje odnose BiH i Srbije.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije