Konačna rekonstrukcija staze, tvrdi Omanović, značila bi mnogo, ne samo za sport i sankanje, već i turizam.

- Na pripreme moramo ići van BiH i plaćamo visoku cijenu treninga, jer jedna vožnja iznosi 30 eura, za bob 50 eura, a četverosjed 80 eura. Pored toga, staza bi se mogla koristiti i u turističke svrhe, jer smo imali legendarnog "Vučka" koji je naš projekt. Ako šest osoba sjedne u Vučka, ako je cijena za jednu osobu 5 KM i ako imate 400 vožnji u jednom danu, to bi Sarajevu donosilo mnogo novca - pojasnio je.

Priča o obnovi bob staze započela je još davne 2007. godine, posjetom predsjednika Svjetske sankaške federacije Josefa Fendta. Kulminaciju je doživjela nakon potencijalne kandidature za Zimske olimpijske igre u Sarajevu i Barceloni 2030. Prema planu, u Barceloni će biti dvoranski sportovi, u Sarajevu ski-skokovi, sankanje i skeleton, dok bi se alpske discipline održavale u Andori.

Do sada je, dodao je Omanović, prikupljena projektna dokumentacija od firme Daily iz Stuttgarta koja je i radila projekt staze, kao i od izvođača radova te je predata Zavod u za planiranje Grada Sarajeva.

Omanović je naglasio da su 2014. godine obnovili jedan dio staze kako bi u ljetnom periodu mogli trenirati na sankama na točkovima.

Govoreći o iznosu koji je potreban za cjelokupnu rekonstrukciju staze, kazao je da postoji gruba procjena inspektora za kandidaturu za Zimske olimpijske igre 2010. godine, koji je pregledao stazu, dao svoje mišljenje, ali i divljenje.

- Rekao je da staza apsolutno odgovara svim najmodernijim stazama na svijetu, da su profili izvrsni, s tim da je naglasio šta je sve potrebno uraditi da bi se staza dovela u funkciju. Njegova procjena je bila oko 25 miliona KM - kazao je Omanović.

Iako nije mogao precizirati kada bi bob staza mogla biti obnovljena, Omanović je kazao da su i Vlada Kantona Sarajevo i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić pokazali veliki interes za realizaciju tog projekta.

- Prvo što treba uraditi je upisati stazu u grunt da se zna čije je, kako bi vlasnik moga tražiti kredit ili investitora i kako bi se započelo s izradom projekta konačne obnove staze – istakao je.

I bez kompletne bob staze, Omanović kaže da ima dosta interesanata za taj sport, mnogo djece, ali roditelja malo manje.

- Momci od 14 godina me mnogo kontaktiraju, pitaju me da li ih mogu trenirati, ali roditelji su ti koji se boje zbog postizanja velikih brzina. Međutim, objasnim im da to ide polako, dok se dijete ne navikne i onda se penjemo metar po metar – pojasnio je.

Tvrdi da ima dovoljno trenerskog kadra, ali da u tom sportu nema novca.

- Interesa ima, ali nema mogućnosti da prihvatimo sve mlade sportiste, maksimalan broj koji ove godine imamo namjeru primiti je do pet - pojasnio je.

Ipak, Omanović naglašava da sankanje ima budućnost u BiH te je izrazio nadu da će najavljenom kandidaturom za Olimpijadu, porasti interes da se obnovi bob staza.

Izgradnja sarajevske bob staze završeno je septembru 1982. godine i trajala je dvije godine. Osmanović tvrdi da je veoma atraktivna jer sportistima i trenerima omogućava dobar pregled pristupačnost stazi, zatim zbog velike brzine, ali i sigurnosti, budući da se nikad nije desila neka veća nesreća.

- Padova i lomova je bilo, jer je to sastavni dio sporta, ali nikad neka teška nesreća kao 2010. godine u Vankuveru kada je nažalost, jedan mladi sportista poginuo na treningu - naglasio je Omanović.

Bob staza na Trebeviću je duga od 1.579 metara, a takmičarski dio je dug 1.300 metara. Ima 13 krivina, maksimalan pad od 15 posto, a minimalan jedan posto. Brzine na novim materijalima bi iznosile do 150 kilometara na sat.

Nakon Igara 1984. godine, olimpijska staza je korištena za takmičenja u okviru Svjetskog kupa, sve do početka agresije. Staza je oštećena tokom opsade Sarajeva, kada je korištena kao artiljerijski položaj za Vojsku Republike Srpske.