Alzherimerova bolest progresivno je oboljenje mozga od kojeg danas u svijetu boluje oko 24 miliona ljudi. Radi se o obliku demencije koji je karakteriziran gubitkom pamćenja i sposobnosti rasuđivanja, a učestalost joj se povećava s godinama života. To stvara poseban rizik, s obzirom na to da je u svijetu sve veći trend porasta broja starijeg stanovništva.

Smatra se da će do 2020. broj oboljelih od psihičkih bolesti i demencija biti veći od 40 miliona stanovnika u svijetu.

U  prvih nekoliko godina, bolest najvjerovatnije neće pokazivati dramatične simptome, ali će u kasnijoj fazi osoba postati gotovo potpuno ovisna o tuđoj pomoći.

Ovo su neki od najčešćih simptoma Alzheimerove bolesti:

Nedostatak koncentracije i zbunjenost

Izgubljenost u vremenu i prostoru uobičajeni su znakovi Alzheimerove bolesti. Osobe koje imaju ovu bolest zaboravljaju gdje su ili kako su dospjeli na neko mjesto.

Gubljenje stvari

Osobe s Alzheimerom stavljaju stvari na neobična mjesta. Primjera radi, svako može izgubiti ključeve, ali ako pronađete ključeve u frižideru, to upućuje na bolest. Oboljela osoba može gubiti stvari, i teško joj je rekonstruirati situaciju kako bi ih pronašla. Zaklinje se da je predmet stavila na neko mjesto i optužuje druge za krađu ako stvar nije na mjestu na kojem ga očekuje.

Poteškoće u izvršavanju uobičajnih zadataka

Alzheimerova bolest utječe na sposobnost izvršavanja normalnih, uobičajenih zadataka. Ljudi zaboravljaju voziti, kuhati omiljena jela, igrati omiljenu igru. Počinju se oslanjati na supružnike ili članove porodice da umjesto njih obavljaju stvari u kojima su nekad sami uživali.

Problemi s govorom

Oboljeli imaju problem sjetiti se prave riječi.

Problemi s jednostavnom matematikom

Osobe u ranoj fazi bolesti mogu imati problema pri baratanju s brojevima, uključujući jednostavne matematičke radnje. Alzheimerova bolest može utjecati i na sposobnost vezanu uz vid, poput percepcije dubine ili viđenja boja.

Loše odluke

Osobe koje donose loše odluke cijeli život možda nemaju Alzheimerovu bolest, ali ako je uvijek donosila logične odluke i vagala sve opcije, a odjednom pokazuje znakove lošeg prosuđivanja, to može biti znak.

Promjene raspoloženja

Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekada samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i stidljive. Mogu se lako uznemiriti ako su van kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.

Nebriga o izgledu

Iznenadni nemar za ličnu higijenu – ne peru se, stalno nose istu odjeću, ne peru zube. 

Otuđivanje od porodice i prijatelja

Oboljeli često izbjegavaju porodicu, prijatelje ili aktivnosti u kojima su nekada uživali. Umjesto da obrate pažnju na rupe u pamćenju ili komunikacijske probleme, izbjegavaju situacije u kojima trebaju biti okruženi drugima.