Glavni državni tužilac Milenko Kajganić govoreći o mogućim istragama u slučajevima negiranja genocida u Srebrenici, u čemu najviše prednjači lider SNSD-a Milorad Dodik, kazao je da su tužioci prilikom rada na ovim predmetima naišli na određene poteškoće.
VEZANI TEKST - Inzkov zakon u praksi, kako su tužioci odbacili 27 prijava: Negiranje genocida je sloboda govora!?
Pojasnio je da se u javnosti netačno navedeno krivično djelo prezentuje u smjeru zabrane negiranja ili zabrane negiranja samo genocida.
- Navedeno je jasno šta je biće krivičnog djela i na koji način to negiranje treba da bude izvršeno. Ono treba biti izvedeno na način koji može da proizvode posljedicu, to je ono što je otežavajući dio i mi smo sve naše naredbe o nesprovođenju istrage koje su naši tužioci donosili dostavili zainteresiranim stranama, između ostalih i OHR-u, medijskim kućama koje su vršile analize - rekao je Kajganić i dodao da Tužilaštvo sugeriše da zbog nedostatka sudske prakse u ovim predmetima, centri za edukciju sudija i tužilaca u 2023. godini angažuju međunarodne eksperte iz Evropskog suda za ljudskih prava ili drugih zemalja Evropske unije kako bi radili na edukaciji policijskih službenika, sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini.
U slučaju Dodikovog portparola Radovana Kovačevića kojeg je Ekrija Ramić iz Bratunca prijavio Tužilaštvu BiH zbog negiranja genocida, tužilac je donio odluku o nesprovođenju istrage.
- I da ne bi bilo nikakve dileme, ja sam Radovan Kovačević, uvažavam sve žrtve Srebrenice, ali jasno kažem: "U Srebrenici se nije dogodio genocid" - kazao je u izjavi za medije tadašnji savjetnik Dodika u Predsjedništvu BiH.
Ramić koji ga je prijavio je još kao dječak svjedočio očevom strijeljanju 1992. godine.
U Kovačevićevom slučaju tužioci su zaključili da njegova rečenica, da se u Srebrenici nije dogodio genocid, ne sadrži bitna obilježja izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, "jer nije javno odobrio, porekao niti grubo umanjio ili pokušao opravdati zločin". U naredbi o nesprovođenju istrage, Tužilaštvo ukazuje kako je Kovačević naglasio da uvažava sve žrtve Srebrenice i iznio lično mišljenje koje nije bilo usmjereno protiv nekoga, objavio je Birn.
Kajganić na kritike prema tužiocima kaže da je zakonska odredba široko postavljena i da dokazivanje posljedice zadaje najviše problema u radu.
- Za negiranje ovih ostalih djela koja se tiču međunarodnog humanitarnog prava, potrebno je dokazati posljedicu. Do sada nismo imali predmeta u kojima smo to uspjeli - kaže i dodaje da ne postoji dovoljno analize sudske prakse iz zemalja Evropske unije koje bi pomogle.
U četiri slučaja u kojima su prijavljeni identifikovani i saslušani, Tužilaštvo je odluku o nesprovođenju istrage baziralo na izjavama počinilaca koji su se pozivali na Ustavom zagarantovanu slobodu govora i mišljenja ili Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Tužilaštvo nigdje ne navodi da su tužioci razmatrali niz izjava koje je Kovačević prethodno davao o genocidu.
Dok je govorio da najiskrenije žali za svim žrtvama, naglasio je "da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid, jer ni na koji način ne može da se poredi sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kakav se dogodio u Jasenovcu, Jadovnu i na mnogim drugim stratištima, ne može da se poredi sa zločinom genocida, odnosno holohaustom nad jevrejskim narodom".
Kako se Kovačević dotakao holokausta, a Tužilaštvo BiH u svojim obrazloženjima navodilo i Ustavom zagarantovana prava na slobodu govora i mišljenja i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima dobro je podsjetiti se na praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, od kojeg će kako je Kajganić najavio, zatražiti pomoć u edukaciji njihovog osoblja.
VEZANI TEKST - Dodik ponovo negirao genocid u Srebrenici, hoće li reagirati Tužilaštvo?
Tako je u oktobru 2019. godine Evropski sud za ljudska prava odlučio da negiranje holokausta ne spada u slobodu izražavanja zagarantiranu Evropskom poveljom o ljudskim pravima.
Nijemac Udo Pastoers, bivši pokrajinski zastupnik neonacističke stranke NPD, u svojim je govorima 2010. negirao da se holokaust ikad dogodio. Sud u pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje, na sjeveroistoku Njemačke, osudio ga je 2012. jer je stalno koristio izraz “takozvani holokaust”, prenosi AFP.
- Osuđen je za namjerno blaćenje jevrejskog naroda prema zakonima svoje države u poštenom postupku - presudio je ECHR i odbacio njegovu žalbu.
Pastoers je tvrdio da uživa zaštitu prema članu 10. Evropske povelje o ljudskim pravima, koji je garant slobode izražavanja. No, sud u Strasbourgu ocijenio je da su njegove izjave, u kojima je namjerno govorio neistine kako bi ocrnio Jevreje, "neosnovane i suprotne povelji na koju se poziva". Sedam sudija ECHR-a presudu je tada donijelo jednoglasno.
Pitanje za Kajganića glasi, da li se ova odluka Evropskog suda za ljudska prava može uzeti kao praksa koja se može primijeniti u slučaju negiranja presuda Haškog tribunala i domaćeg pravosuđa kada pojedinac negira genocid u Srebrenici?
Podsjetimo još jednom na srž nametnutnog dijela Krivičnog zakona BiH.
- Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a to bude usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.