Kandidati izbarani na svim nivoima vlasti prema Izbornom zakonu BiH dužni su u roku od 30 podnijeti pismenu izjavu CIK-u o svom imovinskom stanju, ukupan iznos i izvor prihoda iz prethodne godine, ušteđevinu, iznose na bankovnim računima, zatim vrijednosti dionica, obveznica kao i dugovanja i svu imovinu u vrijednosti većoj od 5.000 KM, kako u BiH, tako i u inozemstvu: kuće, stanove, zemljišta, preduzeća, poslovne prostore i automobile.

Osim svoju, zvaničnici su CIK-u dužni prijaviti i imovinu članova uže porodice.

 Također, zvaničnici su dužni isti postupak ponoviti i najkasnije 30 dana nakon isteka mandata.

 Prema ovom zakonu nisu predviđene sankcije ili odgovornosti ukoliko neki od zvaničnika ne ispuni spomenutu dužnost ili je ispuni djelimično.

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa suprugom Stojankom ima dva stana, kuću i tri parcele u Beogradu, vijest je koja je jučer odjeknula bh. medijima.

Prema riječima supruge, ove nekretnine su stekli od 1997. do 2008. godine. Šarović ih nikada nije navodio u imovinskim kartonima, iako ih je prema važećim propisima bio dužan prijaviti. Imao je četiri puta priliku to uraditi: 2002. godine kada je bio član Predsjedništva BiH, 2012. i 2015. kada je imenovan za državnog ministra vanjske trgovine i 2018. kao zastupnik u državnom Parlamentu.

Šarović se nakon pisanja medija i ograsio o ovom pitanju, te naveo kako su naslovi da u Srbiji ima šest nekretnina "uglavnim netačni".

- Istina je da u Srbiji moja supruga i ja imamo dvije nekretnine. Nemam nikakav problem i potpuno sam otvoren da dokažem njihovo porijeklo ako treba – kazao je on.

Obrazloženje zašto je odbio saradnju sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), te zbog čega nekretnine nije prijavio CIK-u Šarović nije dao.

No, ovo nije usamljen slučaj ovakvog karaktera. Brojni su političari, poput Nenada Nešića, Asima Sarajlića, Fahrudina Radnočića i drugih, koji svoju imovinu nekim dijelom nastojali prikriti.

CIN već duže od decenije prati imovinske kartone političara BiH, istakao je za Faktor Aladin Abdagić, glavni urednik.

- Primjetili smo da pred svake izbore, nažalost, veliki dio političara ne prijavljuje svu svoju imovinu. Što se tiče samog zakona, iako političari imaju obavezu da prijave sve ono što imaju, oni to ne rade iz razloga što ne postoje sankcije ukoliko te ne urade – kazao je glavni urednik CIN-a.

To je jedan paradoks tog zakona, dodaje Abdagić, koji bi se svakako trebao prilagoditi i mijenjati  

- Zašto bi postojala određena obaveza prijavljivanja imovine ako za kršenje takvog zakona ne postoji neka sankcija? Na taj način oni nesmetano mogu da kriju svoju imovinu iz različitih motiva. Da li zato što su je stekli na neki sumnjiv način ili su jednostavno zaboravili, ali to je poziv na odgovornost da se takva oblast uredi kako bi oni javnosti predočili sve što su zaradili tokom dugogodišnjeg rada u institucijama BiH – navodi Abdagić.

Na pitanje da nam pojasni kako političari mogu "zaboraviti" imovinu koju posjeduju Abdagić odgovara kako prema njegovom mišljenju i ne mogu.

- Mislim da se oni bahato ponašaju prema toj obavezi. Kada sam rekao zaboravili to se najviše odnosi na to da su oni kada su ih naši novinari kontaktirali za razgovor o toj temi rekli da su zaboravili pa su naknadno prijavljivali – pojašnjava on i dodaje:

VEZANI TEKST - Mirko Šarović "zaboravio" prijaviti šest nekretnina u Beogradu

- Mislim da je najviše slučaj vezano za bahatost. Dakle, da im uopšte nije stalo da ispoštuju zakon onaj koji su oni obavezni kao predstavnici vlasti, a prije svega kao svi građani, da poštuju. Međutim, nažalost, pojedini od njih i prikrivaju tu imovinu što je sasvim sigurno, jer jako je teško opravdati milionske iznose koje su neki od njih izdvajali za takve nekretnine.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a podsjetio je kako zvaničnici i na druge načine prikrivaju svoje materijalno stanje.

- Mi smo svjedoci da mnogi svoju imovinu nemaju na svom imenu, nemaju čak ni na bližoj rodbini već daljoj, tako da se i na taj način prikriva stvarno materijalno stanje zvaničnika u BiH. Mnogi kažu kako skromno žive, a ipak imaju velike nekretnine – navodi Šehić.

Naveo je kako bi se u tom dijelu zakona sigurno nešto trebalo mijenjati, ali da treba nastojati, dodaje Šehić, provjeravati stvarnu imovinu zvaničnika i na druge načine.

-  Tu je ključna uloga istraživačkog novinarstva. Mi vidimo i u na primjer Hrvatskoj kako se otkriva za mnoge političare upravo zahvaljujući istraživačkom novinarstvu. Zakone treba urediti na drugi način, pa predvidjeti i neku vrstu odgovornosti i sankcija za takve zvaničnike – zaključio je on.