Međutim, članovi grupe nisu uspjeli postići saglasnost oko jednog od članova predloženog Poslovnika koji se odnosi na načine glasanja u tom tijelu, a dio rasprave potrošen je i na usaglašavanje potrebe omogućavanja eksperata međunarodnih organizacija da ponude svoju pomoć.

Interresorna radna grupa ima 14 članova, tri su iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, osam ih je iz Predstavničkog doma PSBiH, a tri su predstavnika Vijeća ministara BiH.

Budući da je veliki broj članova Interresorne radne grupe iznio svoje prijedloge dogovoreno je da će se o članu 21 koji precizira glasanje izjašnjavati na narednoj sjednici kada se objedine svi prijedlozi.

Usvojen je međutim prijedlog dopredsjedavajućeg Interresorne radne grupe Sredoja Novića (SNSD) da se zatraži imenovanje zamjenskih članova u toj grupi kako bi se osigurala efikasnost rada te je podržano da Interresorna radna grupa zasjeda srijedom i da se tim danima ne zakazuju sjednice drugih parlamentarnih tijela.

Burnu raspravu izazvao je i prijedlog pristigao od Evropske unije da u radu Interresorne radne grupe stručnu pomoć pruže predstavnici Venecijanske komisije Vijeća Evrope, Evropske komisije i OSCE-a, a odlučeno je da se ostavi mogućnost da radna grupa posebnom odlukom može dozvoliti učešće i drugim međunarodnim stručnjacima.

Branislav Borenović (PDP) tražio je da se u pružanje stručne pomoći uključi i Centralna izborna komisija BiH, čemu se usprotivila Borjana Krišto (HDZ) ističući da je Parlamentarna skupština ta koja bira članove CIK-a i koja donosi izborno zakonodavstvo.

Krišto i Nović predložili su da radna grupa odlučuje da li će sjednice biti snimane, a jedan od prijedloga bio je i da se medijima omogući praćenje sjednica samo ukoliko takvu odluku donese Interresorna radna grupa, navodeći da su i sjednice Vijeća ministara zatvorene za javnost.

- Radimo na način da dajemo izjave i objavljujemo saopćenja - kazala je Krišto, ocjenjujući da postoje zloupotrebe medija te je dodala da se u medijima plasiraju informacije prije nego se sastanak završi, a kaže i da se ponekad pita da li je uopće bila na sjednici s drugim učesnicima nakon izvještaja medija.

Član Interresorne radne grupe Saša Magazinović (SDP) naglasio je da nikako ne može podržati prijedlog kojim bi se onemogućilo snimanje i prisustvo medija jer je to u potpunosti u suprotnosti s onim što od BiH traži Evropska komisija, a to je transparentnost u radu.

Predsjedavajuća Radne grupe Alma Čolo (SDA) također kazala da je za nju neprihvatljivo da neko radno tijelo odlučuje o tome jer nema problem s tim da se sjednice snimaju i da im predstavnici medija prisustvuju, dodajući da Interresorna radna grupa nema šta da krije.

Prijedlog Krišto nije prihvaćen većinom glasova iako su za njega glasali predstavnici HDZ-a i SNSD-a.

Naredna sjednica zakazana je za iduću srijedu do kada bi se trebale usaglasiti nejasnoće oko Poslovnika koji bi na kraju trebao i biti usvojen, a nakon toga, izražena je i danas nada, trebalo bi se krenuti u izmjene izbornog zakonodavstva.