Pred svake izbore u Hrvatskoj u javnosti se povlači tema utjecaja glasača iz dijaspore, naročito iz Bosne i Hercegovine, na konačni rezultat. Na predsjedničkim izborima cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica kojoj pripadaju i svi glasovi iz BiH, odnosno cijele dijaspore, piše Index.hr.

Na prošlim predsjedničkim izborima Kolinda Grabar-Kitarović je dobila 1.114.945 glasova (50,74%), dok je Ivo Josipović dobio 1.082.436 glasova (49,26%). Kolinda je Josipovića pobijedila za tek 32 i pol hiljade glasova.

Na tim je predsjedničkim izborima u drugom krugu u BiH Kolinda dobila 16.160 glasova (93,8%), a Josipović 1.069 glasova (6,2%), što znači da bi Kolinda pobijedila i da u BiH nije dobila ni jedan jedini glas. No bilo je knap, što pokazuju i sveukupni rezultati glasanja u inostranstvu u drugom krugu 2015. godine. Kolinda je tada u inostranstvu, odnosno u dijaspori, dobila 33.737 glasova (Josipović je dobio 3.291 glas) bez kojih bi opet uspjela pobijediti Josipovića, no s doista majušnom razlikom od par hiljada glasova, a ne s ipak malo većom od 32 i po hiljade.

Iz tog primjera jasno je da glasači iz BiH mogu utjecati na rezultate predsjedničkih izbora u Hrvatskoj te da ih čak i mogu presuditi, ali samo u situaciji u kojoj su dvoje kandidata koji uđu u drugi krug izuzetno blizu po broju glasova.

Za prvi krug ovih predsjedničkih izbora, prema službenim podacima, najviše birača bez prebivališta u RH je registrirano u Bosni i Hercegovini, ukupno 92.663 birača. Rekordan broj birača u odnosu na sve ostale gradove diljem svijeta aktivno je registriran u Mostaru 48.616. Na području BiH za predsjedničke izbore u Hrvatskoj aktivno registriranih birača u Banjoj Luci ima 6.746, Livnu 9.361, Sarajevu 7.025, Tuzli 11.372 i Vitezu 9.543.

Što se tiče 11. izborne jedinice (BiH i dijaspora), najveći broj glasova u prvom krugu, odnijela je Kolinda Grabar-Kitarović s 53,43 posto ili 21.790 glasova, a drugi je Miroslav Škoro s osvojenim 14.351 glasom odnosno 35,18 posto. Grabar-Kitarović je u BiH dobila 16.417 glasova ili 66,61 posto, dok je Miroslav Škoro dobio 6.278 glasova ili 25,47 posto. Milanović je kao kandidat lijevog centra bio na dalekom trećem mjestu sa zanemarivim brojem glasova, njih 1.131 odnosno 4,85 posto.

Primjetan je i pad glasača koji izlaze na izbore u dijaspori. Bandić je 2010. u drugom krugu dobio više od 100 hiljada glasova, a sada je u prvom krugu u dijaspori izašlo sveukupno 40.782 glasača, od čega u BiH 24.646.

Nije ni čudo da HDZ sprema veliku operaciju prijevoza glasača u BiH do diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u kojima su glasačka mjesta s obzirom na to da bez takvih akcija nema baš nekog velikog odaziva. Teoretski, glasovi iz BiH mogu biti presudni, ali to se još nije dogodilo

No, s obzirom na to da malobrojne ankete sugeriraju da su Milanović i Kolinda vrlo blizu te da bi samo par hiljada glasova moglo presuditi ko će sljedećih pet godina biti stanovnik Pantovčaka, nije isključeno da će baš na ovim predsjedničkim izborima teorija o tome da glasači u BiH presudno odlučuju o predsjedniku Republike Hrvatske - postati praksa.