Na to je upozorila i prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić, pedijatrica u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, dodajući da su ovako nepopularnim brojkama doprinijele i prethodne dvije godine pandemije koronavirusa.

Riskiramo epidemiju iz 2019.

- U prethodnim mjesecima imali smo manji priliv djece prema vakcinalnim centrima, a tome su svakako doprinijeli totalni i djelimični lockdowni. No, to je iza nas i sada je na svima nama, počevši od roditelja, a potom i zdravstvenih radnika, da to što prije nadoknadimo, odnosno da djeca prime propuštene vakcine, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja. Sigurna sam da niko od nas ne bi volio da nam se ponovi 2019. godina kada smo na području Kantona Sarajevo imali epidemiju morbila sa gotovo 1.000 oboljele i 200 hospitalizirane, teško bolesne, djece. Morbili su jako zarazna bolest koja se brzo širi i uz minimalne i kratke kontakte. Najmanje što sigurno svako od nas želi jeste da pandemiju COVID-19 zamijenimo nekom drugom epidemijom - istakla je Junuzović-Kaljić i dodala da su zdravstveni radnici uvijek tu da roditeljima koji imaju nedoumice i bilo kakva pitanja, ponude objašnjena koja su isključivo temeljena na nauci.

Prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić 

Najmanji odziv je za MMR vakcinu (morbili-krzamak, rubeola, parotitis-zaušnjaci) i to je, prema riječima pedijatrice, trend koji na prostorima naše zemlje traje i cijelu deceniju.

- Rekla bih da je to posljedica ogromnog broja dezinformacija kojima smo svjedočili prethodnih godina. Svaki dan možemo pratiti koliko se putem socijalnih mreža dezinformacije brže šire od tačnih i provjerenih informacija. Upravo to se dogodilo MMR vakcini, ali, zadatak zdravstvenih radnika je da promoviraju ono što su naučna dostignuća i što je dokazano na jači i najbolji preventivni program koji je ljudska civilizacija izmislila, a to je upravo - vakcinacija protiv zaraznih bolesti. To nam svima treba biti jasno, jer se ovdje radi o zaraznim bolestima koje ostavljaju teške posljedice, različite invaliditete, ali koje mogu imati i fatalne ishode - naglašava Junuzović-Kaljić.

Ono što je poželjno i što praktički predstavlja jedan dobar kolektivni imunitet, prema riječima naše sagovornice, su obuhvati imunizacijom koji se kreću od 90 do 95 posto.

- U tom slučaju u populaciji ostaje samo jedan mali postotak onih koji nisu dobili vakcine iz različitih razloga, među kojima su i djeca koja imaju trajne kontraindikacije za imunizaciju zbog različitih karakteristika i slabosti sopstvenog imunološkog sistema ili bolesti centralnog nervnog sistema. No, takvu djecu upravo štite njihovi vakcinisani drugovi – navodi Junuzović – Kaljić.

Zaštititi zdravlje djece

Kaže "kako treba znati da se ljudi na našim prostorima više od pet decenija vakcinišu protiv zaraznih bolesti".

- Upravo tim iskorijenili smo neke bolesti i zaboravili da postoje. No, uzročnici su i dalja tu oko nas i ne možemo ih ukloniti, poput Bordetella pertussis bakterije koja uzrokuje Veliki kašalj ili porodicu Paramyxoviridae od koje potječe virus morbila kao što ne postoji način na ovoj našoj planeti kojim ćemo ukloniti spore tetanusa, ako osoba nije vakcinisana - govori Junuzović-Kaljić.

Na kraju, Junuzović-Kaljić podsjetila je na deset zaraznih bolesti koje je moguće spriječiti redovnom imunizacijom, a to su u našem programu "akcinacija protiv tuberkuloze, hepatitisa B, dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, bolesti haemophilus influenzae, morbila, rubeole i parotitisa".

- Obavezni program imunizacije počinje već nakon 24 sata po rođenju u porodilištu, a potom se nastavlja kroz vakcinalne punktove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ono što je važno napomenuti jeste da, kada smo našoj djeci pružili sve osnovne egzistencijalne potrebe (hranu, odjeću, njegu, ljubav i pažnju), sastavni dio toga je i praćenje njihovog rasta i razvoja kroz sistematske preglede i redovne posjete pedijatru, ali i Obavezna redovna imunizacija koja ima samo jedan cilj, a to je zaštititi zdravlje djeteta od bolesti koje su davno iskorijenjene sa naših prostora, upravo zahvaljujući vakcini koja je, uz antibiotik, najveće dostignuće medicine 20. stoljeća – zaključila je Junuzović-Kaljić.