Sjedinjene Američke Države duboko su razočarane činjenicom da Evropska unija nije uspjela postići konsenzus oko novog visokog predstavnika u BiH, zbog čega otvoreno najavljuju preispitivanje svog daljeg učešća u međunarodnom prisustvu u našoj zemlji.

Ovo je epilog dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) održane 3. i 4. juna, nakon koje je Američka ambasada u Sarajevu uputila neuobičajeno oštro saopćenje na račun svojih evropskih partnera.

Iako se u javnosti uveliko očekivalo da će PIC ove sedmice prelomiti i izabrati nasljednika na poziciji šefa OHR-a kako bi se osigurala stabilnost Bosne i Hercegovine, unutar evropskog bloka došlo je do potpunog razmimoilaženja.

SAD su čvrsto stajale iza italijanskog kandidata. O ozbiljnosti američke podrške svjedoči i podatak da je državni sekretar Marco Rubio nedavno pred Kongresom tog diplomatu opisao kao "gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji".

Međutim, evropske podjele su blokirale proces, što je izazvalo direktnu i nediplomatsku reakciju Washingtona.

- Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika. Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini - poručili su iz Američke ambasade.

Ovu iznenadnu krizu unutar ključnih međunarodnih tijela za naš je portal komentarisao Safet Kešo, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

- Veoma je poražavajuća činjenica da Bosna i Hercegovina u čitavoj ovoj situaciji uopće nije subjekt. Mi smo ovdje objekt i nalazimo se na stolu kao tema o kojoj drugi odlučuju. Američki pristup ovom pitanju je izuzetno pragmatičan – njima jednostavno treba čovjek koji će pripremiti teren za realizaciju projekta Južne interkonekcije, i oni su očito prepoznali takvu osobu u liku italijanskog kandidata - ističe Kešo.

Zastupnik SDA naglašava da naša zemlja trenutno trpi direktne posljedice dubljeg sukoba na relaciji Washington – Brisel, iza kojeg se krije i veliko nepovjerenje unutar same Evrope.

- Mi danas trpimo posljedice sukoba na relaciji Amerika – Evropska unija. S druge strane, postoji jasan konsenzus na liniji Velika Britanija – Njemačka – Francuska. Unutar tih odnosa prisutno je i veliko nepovjerenje, koje je u velikoj mjeri uzrokovano i odnosom Trumpove administracije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu - zaključuje Kešo u razgovoru za naš portal.

Da otvoreno javno adresiranje krivice predstavlja ozbiljan poremećaj u transatlantskoj praksi, ali ne i novitet, smatra historičar i politički analitičar, prof. dr. Admir Mulaosmanović. On za naš portal ističe da se korijeni ovog problema kriju u dubljim promjenama američke političke misli, koje su počele znatno ranije. 

- Ono što se danas događa u odnosima Amerike i Evropske unije, a što se prelama preko leđa Bosne i Hercegovine, zapravo nije nikakav novitet. U posljednjih deset godina, a posebno na kraju prvog mandata Donalda Trumpa, možemo govoriti o jasnim obrisima izolacionističke politike u američkoj političkoj misli. Trump je tada inaugurisao koncept transakcijske politike i otvoreno nagovijestio da će dotadašnja saveznička paradigma biti podvrgnuta reviziji. On ovo nije sam kreirao, već jednostavno provodi ono što je strateški davno osmišljeno - pojašnjava Mulaosmanović za Faktor.

Profesor Mulaosmanović upozorava da je prijetnja povlačenjem Amerike, izazvana neimenovanjem italijanskog kandidata, izuzetno opasna za BiH, posebno u kontekstu regionalnih apetita. Ipak, smatra da stvari nisu nepovratno izgubljene.

- Mogućnost da se Amerika povuče iz ovog procesa predstavlja ogromnu opasnost za naše odnose, ponajviše zbog hegemonijskih pretenzija koje konstantno dolaze iz našeg susjedstva. Moramo biti maksimalno oprezni i ozbiljni. Smatram da stvari još nisu izgubljene, mogu se popraviti i trebamo čekati bolje vrijeme. Za otprilike dvije godine, nakon završetka ove Trumpove administracije, ponovo će doći do relaksacije odnosa među saveznicima. Nažalost, naši političari nisu vodili računa o ovim globalnim promjenama i nisu slušali savjete - naglašava profesor i dodaje ključnu opasku o vanjskoj politici Sarajeva:

- Ozbiljno smo zakazali na Istoku. Mi smo, prateći diktat zapadne demokratije, praktično prekinuli odnose s Moskvom i Pekingom, i to je kardinalna greška koja se hitno mora popraviti ako želimo zaštititi vlastite interese u trenucima kada se Zapad dijeli.

O tome kako su se unutar PIC-a podijelile karte i kakve su opasnosti ovog diplomatskog zastoja, razgovarali smo sa Admirom Lisicom, politologom i direktorom geopolitičkog centra GEOPOL. On precizira koji tabori podržavaju koje kandidate i povlači paralelu s krizom iz prošlog vijeka.

- Evropska unija i Amerika očito nemaju konsenzus u vezi s Bosnom i Hercegovinom, što se najbolje vidi u tome da ne mogu postići dogovor oko izbora novog visokog predstavnika. Trenutna situacija pokazuje jasne blokove: Sjedinjene Američke Države, Italija i Turska čvrsto podržavaju italijanskog kandidata, dok s druge strane Evropska unija i Velika Britanija insistiraju na francuskom kandidatu - objašnjava Lisica.

Direktor GEOPOL-a upozorava da zaoštravanje retorike i javni sukobi saveznika ne donose ništa dobro našoj zemlji.

- Saopćenje Sjedinjenih Američkih Država nije dobro, kao što uopšte nije dobar ni ovaj tinjajući sukob između Evropske unije i SAD-a zbog Bosne i Hercegovine. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka također smo imali priliku gledati oprečne stavove velikih sila o našoj zemlji, tako da ovo u istorijskom smislu nije novina. Naš primarni cilj mora biti da i jedne i druge imamo na svojoj strani, ali to je, nažalost, nešto na što mi u ovom trenutku objektivno ne možemo utjecati - zaključuje Lisica za naš portal.