Kazao nam je to prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, i dodao da je Veterinarski fakultet posljednje sekvencioniranje, u saradnji sa Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti ( ECDC), uradio prošle sedmice.

Sekvencioniranje nije ugrađeno u sistem

- To znači da ćemo kao društvo, a bez podrške ministarstava nadležnih za nadzor SARS-CoV-2, biti prepušteni sami sebi i da nećemo znati, da li se, osim delta soja, pojavilo i nešto drugo što bi moglo dodatno zakomplicirati epidemiološku situaciju. Kao što vidimo, u okruženju situaciju nije nimalo dobra, sa tendencijom daljeg pogoršanja – navodi Goletić.

Prof. dr. Teufik Goletić

Pomoć očekuju od Federalnog ministarstva zdravstva, Ministarstva zdravstva KS, budući da je KS osnivač Veterinarskog fakulteta, ali i od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, koje je također, jedan od suosnivača ove obrazovne ustanove.

- U ličnim kontaktima predstavnici navedenih instanci shvataju i razumiju našu poziciju, ali imaju poteškoća u pružanju finansijske podrške jer su u ovom trenutku neke druge stvari prioritetnije, poput osiguranja vakcina. Međutum, osnovni problem ogleda se u činjenici što sekvencioniranje, kao vid nadzora, nije ugrađen u sistem, ne samo SARS-CoV-2, nego i drugih virusa, tako da je u tom kontekstu teško naći odgovarajući stavku za koju bi se finansijska ili materijalna podrška vezivala i to je i najčešće objašnjenje dosadašnjeg izostanka sistemske podrške – navodi Goletić.

Kaže kako su do sada posebno razumijevanje u ovom kontekstu imali od prim. dr. Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog ministra zdravstva.

- Ipak, sve je to do sada bilo palijativno od situacije do situacije i dominantno temeljeno na našim vlastitim sredstvima ili sredstvima nekih međunarodnih organizacija poput UNDP-a u BiH. Dok se ne prepozna potreba za nadzorom virusa, odnosno sekvencioniranjem, bojim se da će situacija i ostati takva. Ono mora postati dio sistemski reguliranog nadzora jer sve drugo nas vodi u situaciju poput ove o kojoj govorimo – nemogućnosti osiguranja prijeko potrebnih naučno utemeljenih informacija o SARS-CoV-2 i njegovim mutacijama. Nama, kako struci, tako i javnosti, jako je važno u ovom trenutku da znamo koji soj virusa cirkulira među građanima – je li to delta ili neki drugi varijantni soj?! Zbog čega? Zato što upravo iz toga, između ostalog, možemo projicirati pravovremeni javno-zdravstveni odgovor, primjeren opasnosti koju aktuelno cirkulirajući soj predstavlja – ističe Goletić.

Valja naglasiti da je Veterinarski fakultet u Sarajevu, zahvaljujući pomoći Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), uključen u projekat koji se upravo odnosi na praćenje varijantnih sojeva koronavirusa.

Naime, Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja proteklih nešto više od mjesec, na sedmičnoj osnovi, šalje po 94 uzorka pozitivna na SARS-CoV-2. Uzorci koje šalju, u reprezentativnom smislu, pokrivaju, kako kaže Goletić, znatan dio Federacije BiH. 

- Temeljem toga, ne moramo osluškivati šta će se desiti u susjedstvu, nego imamo i vlastite podatke. Naravno, nikako ne zaboravljamo pratiti i situaciju u susjednim zemljama, kada je riječ o pandemiji jer sve ono što se trenutno dešava u Srbiji i Hrvatskoj vrlo brzo se može reflektirati i na nas, odnosno kod nas – navodi Goletić.

No, na osnovu dosadašnjih rezultata sekvencioniranja uzoraka sa sigurnošću se, dodaje Goletić, može kazati da na području BiH dominira delta varijantni soj, te da nijedan do sada obrađeni uzorak nije pokazao prisustvo delta plus soja (AY4.2) koronavirusa, koji je prošle sedmice otkriven u Hrvatskoj.

- Ono što delta plus razlikuje od tzv. klasičnog varijantnog delta soja koronavirusa su tri nove mutacije za koje u ovom trenutku nema sigurnih pokazatelja da li i u kojoj mjeri utječu na lakšu transmisiju ili eventualno težu kliničku sliku kod inficiranih. Dakle, mi još, da tako kažem, "imamo posla" sa "klasičnim" delta varijantnim sojem. Ali ono što smo utvrdili šaljući svake sedmice po 94 uzorka je niz podvarijanti delta soja – dodaje Goletić.

Vakcina je jedini sigurni alat

Što se tiče zime, nije optimističan. Razlog tome je mala stopa potpuno imuniziranih, koja u BiH iznosi oko 25 posto, ali i trenutno slaba zainteresovanost građana za vakcinaciju koja je, bar za sada, jedini siguran i efikasan način borbe protiv COVID-19, posebno protiv najtežih konsekvenci ove bolesti.

Goletić kaže kako je odgovor na pitanje, zašto se ljudi ne vakcinišu, primarno gubitak povjerenja u javno-zdravstveni sistem te da svi trebaju učiniti ono što je u njihovoj moći da se povjerenje vrati.

- Ovo što trenutno imamo, kada je riječ o povećanju broja novoinficiranih i broja hospitaliziranih, koji trenutno nije izrazit, ali se bojim da će i on rasti, mislim da je posljedica većeg broja faktora od kojih su neki u vezi s osobinama cirkulirajućeg virusa, dok su drugi u vezi s našom percepcijom opasnosti koju virus predstavlja i posljedično za naše ponašanje. I bez obzira na delta soj, koji apsolutno dominira u BiH, ipak smo svjedoci da neki kantoni popuštaju mjere, što je istina, bilo i jeste temeljeno na epidemiološkim podacima za svaki kanton. S druge strane, a upravo zbog pogoršane epidemiološke situacije, u nekim kantonima se ponovo vraćaju i uvode rigoroznije mjere. No, čak i u takvim kantonima, kao što je, primjera radi, Tuzlanski kanton, pitanje je kako se poštuju i kako se kontrolira provođenje naloženih javno-zdravstvenih i socijalnih mjera.  Pogoršanju epidemiološke situacije svakako doprinose i obimnije socijalne interakcije (restorani, koncerti...), zatim putovanja koja nemaju baš uvijek esencijalni, suštinski karakter, odnosno nisu uvijek potrebna. Ono što očekujem je da će se situacija nažalost nastaviti pogoršavati, pa još jednom pozivam građane da se vakcinišu jer je to trenutno jedini raspoloživi i sigurni alat za kontrolu i ublažavanje posljedica COVID-19 – zaključio je Goletić.