Turisti iz grada Wuhana, odakle je potekao smrtonosni virus, sinoć su autobusom doputovali u Sarajevo. Oni su, kako su ranije prenijeli mediji u regiji, ušli u Hrvatsku u subotu 25. januara u 11.25 sati, a u glavni grad BiH uputili su se nakon što su noć sa nedjelje na ponedjeljak proveli u Neumu.

Na pitanje, koliko su turisti iz Wuhana realan razlog za zabrinutost, prof. dr. Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije i članica Evropske akademije nauka, odgovara da panici nema mjesta, ali da treba biti oprezan.

- U medijima se tvrdi da ovi turisti nisu prijetnja jer su više puta pregledani u Italiji i Hrvatskoj i tada nisu pronađeni znaci koji bi upućivali na bolest. Međutim, moramo uzeti u obzir inkubacioni period, koji traje do 14 dana, a to je vrijeme kada osoba može biti zaražena i širiti virus, a naoko je zdrava. Ne bih da zvučim panično, ali treba biti oprezan i uzeti u obzir da možda neko među njima ipak, nosi virus. Osim toga, ne putuju samo ljudi, nego i robe, a u kontejnere u kojima se prenose, može "zalutati" glodar ili insekt koji će prenijeti virus – kaže Hukić.

Iako su stručnjaci mišljenja da se koronavirus prenosi respiratornim putem - udisanjem, još je, kaže Hukić, puno nepoznanica, pa nije isključeno da se osoba može zaraziti i putem hrane.

Zbog toga bi, prema njenim riječima, svaku namirnicu, što je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prije konzumiranja trebalo pravilno termički obraditi.

- Ovih dana možemo pročitati kako su kineski krait i kineska kobra, odnosno supa od šišmiša koju su neki stanovnici Wuhana konzumirali, mogući izvor zaraze. U šišmišima je otkriveno 50 različitih subptipova koronavirusa, a jedan od njih je ovaj od kojeg se ljudi razbolijevaju i koji je uspio da prijeđe sa životinje na čovjeka. Da li je to bilo direktno sa šišmiša ili preko neke druge životinje, kako se ovih dana navodi, pa se nabraja čitav niz životinja koje imaju receptore na ćelijama i koji mogu biti zaraženi, još se pouzdano ne zna. Šišmiši, te još neke životinje i ljudi na svojim ćelijama imaju receptore na koje se veže koronavirus. Upravo čitam razmatranja svjetskih naučnika, kako i na koji način djelovati, ne pojedinačno kao na SARS i MERS, nego na čitavu grupu virusa kako bi se preveniralo njihovo prenošenje jer nažalost, svijet svake godine može imati ovakvu situaciju, odnosno pojavu nekog virusa koji će nas uplašiti – dodaje Hukić.

Simptomi koje osoba zaražena koronavirusom osjeća slični su, kaže Hukić, prehladi i gripi.

- Kasnije se može razviti upala pluća, koju karakterizira teško disanje i kratak dah. Sve to prati visoka temperatura, koja prelazi 38 stepeni. Svi oni koji imaju takve simptome trebaju uraditi osnovne laboratorijske nalaze kojima će se isključiti prisustvo koronavirusa. Primjera radi, mogu se uraditi testovi na legionelu, pneumokok, influencu, a ako testovi potvrde da se ne radi ni o jednoj bolesti, onda se uzorci šalju u referentne centre za otkrivanje koronavirusa u Njemačkoj (Berlin) i Holandiji. Naši stručnjaci dobili su upute kako pripremiti uzorke i poslati ih referentnim centrima jer BiH još nema mogućnosti za otkrivanje ove bolesti - objašnjava Hukić.

Iako su prvi oboljeli registrirani u decembru prošle godine, kod mnogih koji su u Kinu putovali od oktobra do novembra 2019, postoji bojazan od obolijevanja.

Hukić kaže da je strah kod tih ljudi neopravdan.

- Inkubacija traje 14 dana, tako da svi oni koji su turistički ili poslovno bili u Kini u oktobru ili novembru prošle godine, neopravdano strahuju.

BiH je, ističe naša sagovornica, proteklih godina prošla testove pojavom svinjske gripe, MERS-a i SARS-a, što je rezultiralo dobro razrađenim sistemima - kako postupiti u takvim situacijama.

- Naša zemlja ima timove za zaštitu stanovništva od infektivnih bolesti, koji djeluju u vanrednim situacijama, i te se mjere, shodno situaciji na terenu, poduzimaju. To možda nije vidljivo svakome od nas, ali situacija se prati i shodno tome, poduzimaju neophodne mjere. U ovom trenutku ne može se bogzna šta ni napraviti, osim posavjetovati stanovništvo da ne putuju u zemlje u kojima je koronavirus otkriven, da stalno peru ruke i maskom zaštite nos i usta. U slučaju simptoma prehlade ili gripe potrebno je javiti se ljekaru - kaže Hukić.

Navodi da smrtnost od ovog virusa nije visoka i trenutno se procjenjuje na ispod deset posto.

- Najosjetljivije su osobe sa hroničnim respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, stariji, osobe sa narušenim imunitetetom, te mala djeca. Injekcije i lijekova za bolest još nema, mada svi intenzivno rade na tome. Ono što nam ostaje jeste da se sami, mjerama prevencije zaštitimo, kako bismo izbjegli pandemiju – navela je Hukić.