open-navfaktor-logo
search
Politika i obrazovanje
Prof. dr. Izetbegović o slučaju šefa NiP-a: Halilović i Škrijelj u misiji spašavanja studenta Konakovića
Kada je prošle godine prof. dr. Asim Kurjak "zaboravio", a potom se naprasno sjetio da ipak poznaje prof. dr. Sebiju Izetbegović, da joj je predavao, da joj je bio mentor, gotovo cijela bh. javnost je danima brujala o tome. Kurjak i Izetbegović su zajedno pisali i naučne radove. Uprkos svim dokazima koji su predočeni javnosti i danas politički protivnici, u nedostatku drugih argumenata, hvataju se za priču o njenom obrazovanju, diplomi, tačnije specijalizaciji. 
22.09.2022. u 11:46
get url
text

VEZANI TEKST - Odgovori iz Hrvatske o studiju prof. dr. Izetbegović: U Zagrebu upisala, položila 12 ispita, u Sarajevu završila

Prof. Izetbegović je specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista uroginekologije i subspecijalista ginekološke onkologije. Među rijetkima je doktorima koji imaju dvije subspecijalizacije. Uprkos tome što brojni politički oponenti, sa sigurnošću se može tvrditi, ne znaju uopće izgovoriti nazive specijalizacije i subspecijalizacije Sebije Izetbegović, šta to uopće znači, itekako su spremni iznova postavljati pitanje - šta je sa njenom diplomom?

U slučaju Sebije Izetbegović pod pritiskom, prvenstveno politike, uključilo se i Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, političke stranke i brojni drugi.

Za razliku od prof. dr. Izetbegović, kada je na red došla priča o studiranju šefa Naroda i pravde Elmedina Konakovića, javnost i medji ne da su dosta tiši, nego su čak i institucije, čelnici institucija "upregnuti" da ga brane. I sam Konaković se brani spominjući Sebiju Izetbegović umjesto argumenata o vlastitom obrazovanju na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu. 

Izvještaj i odbrana

Nakon što je javnosti djelimično prezentovan izvještaj prosvjetne inspekcije u kojem su konstatovane činjenice koje sugeriraju da je Elmedin Konaković diplomu stekao suprotno propisima kojima se reguliše oblast visokog obrazovanja, na scenu su, kao "po komandi", istog dana stupili direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Fahir Halilović i rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj.

VEZANI TEKST - Konakovićevo obrazovanje: Kako je šef Naroda i pravde prvo diplomirao, pa tek onda polagao ispite

Interesantno je da su i jedan i drugi dali skoro identičnu izjavu pri čemu su javno ustvrdili da je diploma Elemdina Konakovića validna i da ne može biti sporna. Podudarnost u njihovim izjavama je fascinantna u toj mjeri da je nemoguće oteti se utisku kako nije riječ o slučajnosti. Interesantno je da prvi, koji nije pravnik, iznosi pravne kvalifikacije o diplomi Elmedina Konakovića iako to zakonski mogu činiti samo prosvjetni inspektori koji su vršili inspekcijski pregled, utvrđivali činjenice i razjašnjavali okolnosti koje su navedene u prijavi Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Skupštini Kanotna Sarajevo i koji su na kraju jedino i zakonski ovlašteni da donesu odluku o tome da li je neko postupanje zakonitio ili nije, dok drugi u svom javnom nastupu komentariše validnost diplome koju je potpisao 2017. godine, iako ta diploma nije niti bila predmetom održane press konferencije, što je u svom izlaganju jasno naglasila i dr. Jasmina Biščević-Tokić, docentica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i zastupnica u Skupštini Kanotna Sarajevo.

Škrijelj, rektor ili političar

U maniru iskusnog i vječno mladog političara, rektor Škrijelj nije propustio priliku dati političku kvalifikaciju održane press koferencije nazivajući aktuelna dešavanja "političkom harangom" koja već mjesecima, pa i godinama traje protiv lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića. Ovakva izjava ukazuje da je Škrijelj još politički angažovan, ili preciznije kazano da nikada i nije prestao biti politikant, koji danas "slučajno" uzima aktivno učešće i u predizbornoj kampanji u funkciji Naroda i pravde. Razlika je samo u tome što se ne nalazi na listi NiP-a, ali pozicija ministra ili neka druga funkcija mu je, u slučaju da NiP bude participirao u vlasti nakon izbora, zagarantovana, s obzirom na to da se njegov mandat neuspješnog rektora uskoro završava. Izjava rektora Škrijelja dokazuje i istinitost izreke da se navike teško stječu, ali da se još teže mijenjaju.

VEZANI TEKST - Konaković o svojoj diplomi: Isti proces prošli su Konjić, Delalić, Bukva, Avdić, Jusko...

Rektor Škrijelj u maniru Elmedina Konaković nije propustio priliku niti da uputi kritike, ali i svojevrsne prijetnje, onima koji su u javnost samo iznijeli, ali ne i proizveli, činjenice koje je prosvjetna inspekcija navela u svom izvještaju. Indikativno je i da izjava rektora Škrijelja potpuno slijedi logiku i argumentaciju koju je u jutarnjim satima istog dana, na svom Facebook profilu, javnosti obznanio Elmedin Konaković. Ove dvije izjave se naslanjaju jedna na drugu i usmjerene su na pravdanje nelegalnosti Konakovićeve diplome pozivanjem na broj upisanih studenata, kao i na imena i prezimena drugih osoba koje su poput Konakovića završile studij "po istom principu".

O svemu tome smo pitali prof. dr. Sebiju Izetbegović, generalnu direktoricu Kliničkog centra u Sarajevu, ali i članicu Kantonalnog odbora SDA, koji je i zatražio od Inspekcije da ispita slučaj Elmedina Konakovića. Desilo se to, kao što je javnosti poznato, nakon što su zastupnici u Skupštini KS dobili mail jednog od profesora sa fakulteta na kojem je Konaković studirao. U mailu je sugerirano da postoje nepravilnosti pri sticanju diplome.

Prof. Izetbegović smo proslijedili nekoliko pitanja o samom Konakovićevom studiranju na osnovu onoga što se moglo pročitati u medijima i nalazu Inspekcije, kao i o javnim istupima direktora Inspekcije Halilovića i rektora Univerziteta u Sarajevu Škrijelja. Detaljno je odgovorila i dala svoje viđenje cijele ove situacije. 

- Sličnost u izjavama Halilovića i Škrijelja ne može biti plod slučajnosti, nego je očigledno rezultat proračunate kalkulacije i samo potvrđuje da se radi o istom pravcu mišljenja u političkoj demagogiji političkih aktivista koji se danas brane i hrane političkom idejom kako da unište svoju bivšu političku stranku koja predstavlja pouzdanog svjedoka njihovih, sada je to više nego očigledno, (ne)djela. Tako rektor Škrijelj u svom političkom sluganstvu javno tvrdi da ne može biti upitna diploma Konakovića koju je potpisao 2017. godine, iako je tema održane press konferencije SDA bila diploma prvog ciklusa studija iz 2014. godine koju on nije niti mogao potpisati jer u to vrijeme nije bio na funkciji rektora Univerziteta u Sarajevu.

VEZANI TEKST - Misterija Konakovićeve diplome: Fali li mu ispita u indexu, jesu li neki predmeti upisivani duplo?

U svojim osudama rektor Škrijelj kritikuje one koji su javnosti prezentovali izvještaj prosvjetne inspekcije tvrdeći da su pogriješili što se prethodno o diplomi Elmedina Konakovića nisu informisali u Rektoratu, poručujući na takav način da su zakon i istina samo ono što on kaže i ustvrdi. U njegovoj logici nema mjesta za činjenice navedene u inspekcijskom izvještaju, što naravno ne čudi kada se zna da je Škrijelj, ne tako davno, javno optuživao prosvjetnu inspekciju za nezakonit rad i najavljivao podnošenje krivičnih prijava protiv prosvjetnih inspektora - kaže prof. dr. Izetbegović.

U izvještaju prosvjetne inspekcije od 29. jula 2022. godine navodi se da je u diplomi Konakovića broj: 778/14 koja je izdata 8. novembra 2014. godine evidentirano da je završio prvi ciklus studija u trajanju od tri godine 30. septemra 2014. godine, da je diplomski rad odbranio 5. marta 2008. godine, a posljednji ispit položio 12. septembra 2014. godine koji je i evidentiran kao datum diplomiranja i kao takav zvanično naveden u Knjizi izdatih diploma.

Slijedom ovakvih datuma, Rektor Škrijelj bi studentima i domaćoj javnosti trebao pojasniti kako je moguće i na osnovu kojih propisa diplomirati 2008. godine, a posljednji ispit sa studija položiti šest godina poslije diplomiranja.

Generacija studenata kao "jato riba"

- Kao biolog u čijem fokusu naučnog interesovanja je svijet riba, Škrijelj bi mogao pojasniti kako je moguće da se datum diplomiranja i datum polaganja ispita ne slažu i okreću "kao riba u vodi", pri čemu proizilazi da je moguće odbraniti diplomski rad i prije nego se polože ispiti koji su predviđeni nastavnim planom i programom. Argument za zakonitost diplome Elmedina Konakovića koji koristi Škrijelj svodi se na broj upisanih studenata. Na takav način Škrijelj studente doživljava kao "jato riba" koje za vrijeme migracija, na svom putu ka cilju, pliva ustaljenom rutom koja je nepogrešivo projicirana, a ispravnost tog puta potvrđuje brojnost riba.

Ovom logikom rektor Škrijelj kvantitet pretvara u kvalitet, odnosno nezakonitost procesa studiranja pretvara u zakonitost, pri čemu kao osnovni mehanizam za takvu transformaciju koristi broj studenata, a u konačnici njihov društveni status i ugled. Logika koju primjenjuje rektor Škrijelj u svom rezoniranju podrazumijeva da je broj upisanih studenata mjera zakonitosti studija, s obzirom na to da tvrdi da se više od 260 studenata upisalo i školovalo po istom principu na tom fakultetu, što samo po sebi treba da predstavlja dokaz da je diploma Elmedina Konakovića validna. Međutim, Škrijelj u svom logiciranju i argumentiranju ne pojašnjava o kojem i kakvom "principu" se radi - pojašnjava Izetbegović.

Princip je isti, sve ostalo su nijanse

Moglo bi se naslutiti da "princip" o kojem govori rektor Škrijelj, dodaje Izetbegović, "podrazumijeva da se radi o ekevivalenciji više stručne spreme u odnosu na visoku stručnu spremu, pri čemu se osoba koja ima završenu dvogodišnju školu odnosno višu stručnu spremu, može upisati na studij visokog obrazovanja i to direktno na treću godinu studija, bez nepotrebnog malteretiranja i prijavljivanja na konkus za upis studenata i bez polaganja prijemnog ispita koji je bio obavezan uvjet za upis na studij".

- Istovremeno, rektor Škrijelj zamagljuje činjenicu da se nije radilo o prethodno izvršenoj ekvivalenciji koja je provedena prije upisa na studij visokog obrazovanja, nego o ekvivalenciji koja je izvršena retroaktivno, nakon što su studenti završili studij visokog obrazovanja, odnosno položili diplomski rad. U praktičnoj izvedbi ovaj "princip" podrazumijeva npr. da neko "zakonito" dobije dozvolu za nošenje oružja, a tek nakon toga prolazi obuku za rukovanje oružjem i test za provjeru njegovih psihofizičkih sposobnosti - kaže Izetbegović.

Sve ukazuje da rektor Škrijelj misli na primjenu "principa" koji podrazumijeva spajanje ili miješanje studenata prve i treće godine tokom studija, što vjerovatno zasniva na vlastitom iskustvu i eksperimentalonom radu u kojem dolazi do miješanja riba "slatkovodnih i slanih voda", dodaje naša sagovornica.

- Ovakva komibinatorika i logička vratolomija vodi situaciji u kojoj nastavnici istovremeno održavaju nastavu za studente koji pohađaju prvu godinu studija i studente koji slušaju predavanja na trećoj godini studija, pri čemu studenti treće godine nisu obavezni da prethodno odslušaju nastavu i polože ispite iz prve dvije godine, dok studenti prve godine, ako se žele upisati u treću godinu studija, imaju obavezu prethodno slušati predavanja i polagati ispite iz prve i druge godine studija - pojašnjava Izetbegović, koja je i profesorica na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. 

Magija iščezava

Međutim, slijedom ove priče, nastavlja dalje Izetbegović, idila istovremenog odvijanja nastavnog procesa za studente prve i treće godine studija na istom studijskom programu nije dugo potrajala.

- Nakon što su studenti treće godine studija položili ispite iz treće godine i odbranili završni rad, očekivali su obećanu nagradu, a to je dodjela diplome o završenom studiju u trajanju od tri godine. Međutim, sve ukazuje da su "kletva i uzdasi" studenata prve godine bili kobni za studente koji su upisani direktno na treću godinu studija. Ova "kletva" je sustigla studente treće godine, kojima je sada na vrlo ružan način "srušen san" da će završetkom samo treće godine studija, uz prethodne dvije godine više škole, posatati akademski građani koji su u punom kapacitetu osposobljeni preuzeti odgovornost za sudbinu društva i upravljati društvenim procesima.

Kao što to kod svih obmana u pravilu i biva, umjesto nastupa na velikoj životnoj sceni, studentima koji su položili sve ispite iz treće godine i odbranili diplomski rad, slijedi teško "prizemljenje i vraćanje u stvarnost". Naime, Univerzitet u Sarajevu odbija štampati i izdati diplomu studentima koji su, od propisane tri godine prvog ciklusa studija, završili samo jednu, i to treću godinu studija. Upravo odluka o nemogućnosti štampanja diploma otkriva prevaru i praktičnu neprovodivost koncepta koji je podrazumijevao brzopotezno prevođenje više u visoku stručnu spremu. Odluka da studenti koji su završili treću godinu studija i položili diplomski rad moraju, prije nego što stupe na životnu pozornicu, u "baraž" u kojem su obavezni prije izdavanja diplome odslušati nastavu i položiti ispite iz prve dvije godine studija koje su preskočili, pokazala je neodrživost i zakonsku neutemeljenost "principa" na kojem rektor Škrijelj danas gradi svoju neprincipijelnost koja mu kao dugogodišenjem neuspjelom političaru nije nepoznata - kaže Izetbegović. 

Ekvivalencija studija i baraž

Nemogućnost izdavanja diplome zahtijevala je da se studenti koji su položili ispite iz treće godine studija i odbranili završni rad, među kojima je i Elmedin Konaković, moraju vratiti na niži nivo studija, odnosno "bliže temeljima studija" i odslušati razliku nastave koja je utvrđena između nastavnog plana i programa više škole i nastavnog plana i programa prvog ciklusa studija visokog obrazovanja i da moraju polagati ispite iz prve i druge godine studija.

- Kao što to u životu nerijetko i biva, igra sudbine sada određuje da se pozicije i status studenata zamjenjuju. Tako su u nastavku studija nekadašnji studenti treće godine postali studenti prve, a naknadno i druge godine studija, dok će nekadašnji studenti prve godine studija, postati studenti druge, a kasnije i treće godine studija. Analogno pravilima u košarci, promjena strana ne znači prekid, nego nastavak igre, tako da nakon retroaktivno izvršene ekvivalencije studenti koji su već završili treću godinu studija i položili diplomski rad, imaju obavezu da slušaju predavanja i da polažu ispite iz prve i druge godine studija - pojašnjava Izetbegović.

Show ide dalje

U ovom (ne)sretnom slijedu događaja, dodaje Izetbegović, "sretnu okolnost predstavlja činjenica da su studenti u novonastalim okolnostima mogli međusobno razmjenjivati literaturu potrebnu za polaganje ispita, a u pauzama između predavanja, voditi akademske rasprave i dijeliti ranije stečena znanja o nastavnim sadržajima koji su predviđeni nastavnim planom i programom po kojem studiraju. I jedna i druga kategorija studenata je nastavili graditi vlastitu kuću znanja, s tim što su jedni kuću počeli graditi od temelja, a drugi od krova. U toj akademskoj izgradnji, bivši studenti treće godine studija su mogli sadašnjim studentima treće godine govoriti o akademskim dometima koje će dosegnuti nakon polaganja treće godine studija, dok su nekadašnji studenti prve godine mogli sadašnjim studentima prve godine koji imaju iskustvo treće godine studija, objašnjavati vrijednosti znanja kao temelja na kojem se izgrađuje budući uspješan akademski građanin".

- U kontekstu ovakvog slijeda događaja, ponovo se javlja "princip" koji je rektor Škrijelj, bez šire elaboracije, samo spomenuo. Primjena tog "principa" nameće dilemu, kako je moguće da student sluša i razumijeva nastavno gradivo treće godine, ako prethodno nije slušao i savladao nastavno gradivo iz prve i druge godine studija, posebno kada je naknadno izvršenom "ekvivalencijom" utvrđeno da postoje značajne razlike između dva nastavna plana i programa i da se studentima koji su bili upisani na treću godinu studija, prve dvije godine ne mogu priznati po principu automatizma. Postavlja se i pitanje kako su studenti mogli biti upisani direktno na treću godinu studija, i to bez konkursa i bez polaganja prijemnog ispita, te zašto su oni bili privilegovani u odnosu na studente prve godine studija? Mnogo je pitanja na koja bi rektor Škrijelj trebao u narednim danima odgovoriti - navodi Izetbegović.

Studentskim mukama nikada kraja

Suočeni sa nemogućnošću da studentima koji su završili treću godinu studija i položili diplomski rad izdaju diplomu, na Fakultet sporta i tjelesnog odgoja nastoje pronaći rješenje za nastalu situaciju.

- Ključ rješenja pronalaze u ekvivalenciji dva nastavna plana i programa koja se, kako to konstatuje i prosvjetna inspekcija u svom izvještaju, mora okončati najkasnije do kraja akademske 2008/2009. godine. Međutim, pravi problem koji nastaje, a koji je prosvjetna inspekcija detektovala, jeste da tada nije postojao podzakonski propis koji definira tačan postupak ekvivalencije studija koji je važio prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2006. godine i Bolonjskog (tada novog) studija.

Ovo opet znači da ekvivalencija koja je provedena u 2008. godini nije provedena u skladu sa propisima, nego se ista provodila isključivo na odlukama organa Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja, na koje svoju saglanost zvanično nikada nisu dali, niti Univerzitet u Sarajevu, niti resorno ministrastvo na što se u svojoj odbrani neuspješno pozivao Elmedin Konaković. Dodatna otežavajuća okolnost za studente jeste da je odlukama fakultetskih organa određeno da se studij i sve obaveze na osnovu ekvivalencije moraju završiti u toku akademske 2008/2009. godine, a najkasnije do kraja iste. Iz izvještaja prosvjetne inspekcije očito proizilazi da "princip" rektora Škrijelja podrazumijeva i da se odluke fakultetskih organa koje se ne ispoštuju, mogu smatrati nevažećim jer kako drugačije objasniti činjenicu da Škrijelj diplomu Elmedina Konakovića smatra validnom, bez obzira na to što je on ispite polagao izvan zvaničnih ispitnih rokova koji su određeni odlukama fakultetskih organa - pita Izetbegović.

Konaković u posebnom režimu ili imunitet od zakona

Iako je odlukama fakultetskih organa kraj akademske 2008/2009. godine određen kao rok do kada se studij na osnovu ekvivalencija može okončati i određeni termini za polaganje ispita iz prve i druge godine studija, iz inspekcijskog izvještaja je vidljivo da Konaković drugu godinu studija nije okončao u skladu s tim odlukama.

Naime, Konaković ispite iz druge godine ne polaže 27. i 28. februara 2009. godine kako je to bilo određeno odlukama Nastavno-naučnog vijeća, nego ispite polaže tek u 2014. godini, primjenjujući opet model ekvivalencije, pri čemu u 2014. godini krši i zvanične rokove za polaganje ispita koji su utvrđeni Akademskim kalendarom Univerziteta u Sarajevu za 2013/2014. godinu. Konaković je posljednji ispit iz druge godine položio 12. septembra 2014. godine i na takav način okončao studij i stekao zvanje bachelor menadžer u sportu.

- Kada se napravi retrospektiva obrazovnog puta Elmedina Konaković, student koji je tokom studija prošao trnovit i težak put i koji je možda samo zbog jednog ispita ili dijela ispita morao obnoviti godinu studija, ne može, a da se ne zapita, šta je to što Elmedina Konakovića čini posebnim pa da tokom studija uživa "imunitet" od primjene zakona? Možda upravo javni istupi direktora Kantonane uprave za inspekcijske poslove Fahira Halilovića i rektora Univerziteta u Sarajevu Rifata Škrijelja mogu studentima i javnosti ponuditi dio odgovora na ovo pitanje i pomoći da razumiju zašto je visoko obrazovanje u Kantonu Sarajevo palo na tako niske grane.

Javni istupi direktora Halilovića i rektora Škrijelja samo potvrđuju strahove da u danima koji su pred nama, možemo očekivati da se povijene grane na koje je Univerzitet u Sarajevu srozan, konačno i polome - zaključuje prof. dr. Sebija Izetbegović.

Ona ističe i to da ima obavezu, kao univerzitetska profesorica, štititi studente i njihove roditelje, od kojih većina mukotrpno radi i štedi da bi školovali svoju djecu. Zašto bi neki bili diskriminirani? 

- Studenti prolaze teške prijemne ispite, oni i roditelji odvajaju od usta za upis na fakultet, a neko zloupotrijebi političke veze i na brutalno nezakonit način "završava" fakultet i stiče diplomu - kaže Izetbegović. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.