open-navfaktor-logo
search
Bakterije prijete
Prof. dr. Jašić objasnio na kojim temperaturama čuvati hranu tokom ljeta kako bi izbjegli trovanje
Ljeto je pa su pijace pune svježeg voća i povrća od kojih se mogu pripremati razna jela, od salata, čorbi, supa...
26.06.2022. u 18:23
get url
text
get url
text

No ljeto, zbog visokih temperatura, donosi i povećanu opasnost od kvarenja hrane i razmnožavanja bakterija, a to uzrokuje trovanje hranom.

Kao i svake godine u ovo doba, ljekari u domovima zdravlja upozoravaju na povećan broj djece, ali i odraslih sa simptomima trovanja hranom. Među najčešćim uzrocima infekcije navodi se - nedovoljna termička obrada sirovih namirnica animalnog porijekla koje su kontaminirane, primjera radi – Salmonelom.

Oprezno sa proteinskim namirnicama

Ljekari ističu kako visoke temperature pogoduju razmnožavanju bakterija te da hrana brzo ulazi u tzv. "opasnu temperaturnu zonu", pa pravila njenog pravilnog čuvanja i obrade, kojih se moramo pridržavati tokom cijele godine, u ljetnim mjesecima zahtijevaju još veću pažnju.

Kod nekih namirnica lako se može uočiti kada je proces kvarenja počeo, no problem su, kako ističu nutricionisti, one koje su pokvarene, ali to ne odaje njihov okus, miris i izgled.

Prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, kaže "kako trovanje uzrokuje niz bakterija iz hrane, poput Salmonele, Escherichia coli, Stafilokoka, Streptokoka..., te puno vrsta plijesni koje nose rizik".

Prof. dr. Midhat Jašić

- Vrlo je važno biti posebno oprezan sa proteinskom hranom koja nosi puno veći rizik od trovanja od ostalih namirnica. To su meso i proizvodi od mesa, naročito oni koji nisu konzervirani. Meso je jako kvarljiva hrana, naročito riba jer prijepodne može biti svježa, a već popodne je rizična ako nije bila u zamrzivaču. Treba biti oprezan i sa jajima (moraju se čuvati na temperaturi od četiri do šest stepeni Celzijusa), naročito ako su jedno vrijeme bila van frižidera, a potom i mliječni proizvodi, koji su naročito podložni razvoju Salmonele. Iako postoji bojazan da se može otrovati i od voća i povrća, kod njih je opet manja vjerovatnoća za to, ali to ne znači da ih ne treba dobro prati prije konzumiranja i pravilno čuvati - navodi Jašić.

Dodaje "kako svu svježu hranu, koja se donese kući, valja što prije ohladiti u frižideru na minimalnoj temperaturi od četiri stepena Celzijusa".

- Ako se neki proizvodi namjeravaju čuvati duži period, preporučuje se zamrzavanje na minus 20 stepeni Celzijusa. Niske temperature jedan su od načina - kako sačuvati hranu od kvarenja. Drugi način su visoke temperature, koje također djeluju na uzročnike kvarenja namirnica. To je razlog što se često koristi pasterizacija i sterilizacija određene hrane, primjera radi, to se radi prilikom pripreme zimnice - ističe Jašić.

Na pitanje, koja je to temperatura koja pomaže mikroorganizmima, kao uzročnicima kvarenja hrane, da se razviju, Jašić odgovara "kako se to događa već na plus pet do 37 stepeni Celzijusa".

- Naglasio bih da su temperature iznad 20 stepeni Celzijusa naročito pogodne za brzi razvoj mikroorganizama u hrani. Stoga hlađenje mora biti jedna od osnovnih metoda čuvanja hrane ako se ona neće isti dan konzumirati. U ljetnim uvjetima meso i mesne prerađevine koje nisu konzervirane, u frižideru, na temperaturi od četiri do šest stepeni Celzijusa, mogu biti od tri do pet dana uz dobre higijenske uvjete kuhinjskog aparata. Ako te namirnice nećete pojesti u tom periodu, najbolje ih je odmah zamrznuti. Što se tiče mlijeka, ono samo fermentira, odnosno ima svoj proces samozaštite. Kad fermentira, postane kiselo, kada se smanjuje pH vrijednost, čime se smanjuje i mogućnost razvoja mikroorganizama. Kod mliječnih proizvoda treba se strogo držati rokova trajanja naznačenih na ambalaži i naravno čuvati ih u frižideru. Domaće mliječne proizvode isto tako treba čuvati u frižideru na temperaturi od četiri stepena Celzijusa. U takvim uvjetima, mladi sir, primjera radi, može trajati od sedam do deset dana, a kiselo mlijeko od tri do pet dana - objašnjava Jašić.

Jesti umjereno, raznoliko, sezonski

Što se tiče voća i povrća, Jašić naglašava najvažnije pravilo, a to je - temeljito pranje pod mlazom čiste vode prije konzumiranja.

- Svaka vrsta voća i povrća ima svoj poseban način čuvanja. Primjera radi, jagodičasto voće je prijepodne voće, a popodne "smeće" ako se čuva na 20 ili 25 stepeni Celzijusa jer odmah smekša, gubi svoju konzistenciju, napadaju ga sve vrste mikroorganizama, plijesni. S druge strane, jabuke ako nisu oprane, na stolu mogu biti i pet dana jer je jedan od faktora kvarenja hrane i - aktivitet vode. Ista situacija je i sa šljivama, ali trešnje i višnje svježinu zadržavaju jedan do najviše tri dana na temperaturi od 15-ak stepeni Celzijusa. U frižideru svježinu mogu zadržati duže vrijeme. Također, i dinju i lubenicu najbolje je čuvati u frižideru i u što kraćem periodu pojesti. Napomenuo bih da mi godinama imamo problem sa lubenicama koje na naše tržište stižu u procesu kvarenja. Zato je vrlo teško naći svježu lubenicu. Što se tiče povrća, svaka vrsta čuva se na poseban način. Najosjetljivi je paradajz, pa ga je najbolje kupovati u manjim količinama i u što kraćem periodu pojesti jer kuhari savjetuju da se ne čuva u frižideru pošto tada gubi kvalitet. Osjetljiva je i paprika, a krastavci mogu trajati i sedam dana, luk, krompir također duži period. Savjet je da se i povrće, ako se konzumira svježe, pere neposredno prije upotrebe. Naravno, oprati ga možete i ranije, ali ga onda morate držati u frižideru do korištenja - kaže Jašić.

Na kraju razgovora Jašić je preporučio da se tokom ljetnih mjeseci jede umjereno, ali raznolika hrana kojoj je sezona i koja je uzgajana na našim prostorima.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.