Kako je istakla u razgovoru za Faktor dr. Ajla Merzić, vodeća stručna saradnica Sektora za razvoj u Elektroprivredi BiH, doći će do postepenog zatvaranja rudnika i termoelektrana. Glavni izvor za proizvodnju struje nakon 2050. godine bit će hidroelektrane i elektrane na bazi obnovljivih izvora, povećanje korištenja biomase, vjetroparkovi i fotonaponske ćelije.

- Zemlje zapadnog Balkana potpisale su Sofijsku deklaraciju koju je potpisala i BiH. Imamo određene obaveze u smislu dekarbonizacije i dostizanja ugljik neutralnog okruženja što nalaže Evropska unija. Termoelektrane u Tuzli i Kaknju koje rade na fosilna goriva, još u BiH dominantno utječu u proizvodnji struje, a to će u budućnosti predstavljati veliki problem jer će se morati ugasiti – tvrdi Ajla Merzić.

Elektroprivreda BiH mora razvijati nove resurse za proizvodnju električne energije kako bi ispunila zahtjeve Evropske unije.

- Predstojeću dekadu 2020-2030. godine možemo proglasiti za izgradnju novih resursa za proizvodnju struje. Počeli smo sa izgradnjom naše prve Vjetroelektrane Podveležje, koja će godišnje proizvoditi oko 130 gigavata električne energije. Uz to dvije vjetroelektrane su u razvoju, vjetroelektrana Vlašić, općina Travnik, a druga je Bitovna, općina Konjic – ističe Merzić.

Planirana je i izgradnja fotonaponskih elektrana. Jedna će se graditi na Podveležju, a druge fotonaponske elektrane će se graditi na našim slobodnim rudničkim površinama.

- Fotonaponske elektrane gradit će se na rudničkim područjima oko termoelektrana Kakanj i Tuzla. To su područja koja pripadaju rudnicima koji ove termoelektrane snabdijevaju ugljem. To su napušteni površinski kopovi i bivša odlagališta šljake i pepela i izabrali smo pet lokacija na kojima želimo graditi fotonaponske elektrane – pojašnjava naša sagovornica.

Fotonaponske elektrane gradit će se nakon postepenog gašenja termoelektrana, a time i zatvaranja rudnika.

- Već smo definisali da se 2023. godine moraju ugasiti neki blokovi u termoelektranama u Tuzli i Kaknju. Dakle, trebamo nadomjestiti proizvodnju, a moramo se pobrinuti da rudari ne ostanu bez posla nakon zatvaranja rudnika. Zato smo rudničke površine odabrali na kojima ćemo graditi fotonaponske elektrane. Određen broj ljudi iz rudnika prekvalikovat ćemo za rad na fotonaponskim elektranama - kaže Merzić.

U okviru pilot-projekta počelo je sađenje brzorastućih vrba, koje će se koristiti za proizvodnju biomase.  

- Na površinama od po dva hektara na rudničkim površinama Kreke i Breze zasadili smo eksperimentalno brzorastuće vrbe u saradnji sa američkom kompanijom E3 i ovaj projekat je završen početkom juna. Ta će se biomasa koristiti u procesu proizvodnje struje, na postojećim termoblokovima. I na ovim projektima bit će zaposleni rudari koji će održavati ove zasade. I u narednoj godini brzorastuće vrbe zasadit ćemo na nekoliko desetaka hektara - zaključuje Ajla Merzić.