Bajram-namaz je počeo u 5.52 sati, a prema ranije objavljenoj instrukciji, sabah-namaz klanjan je isključivo u prisustvu imama, mujezina i članova džematskog odbora, dok su vjernici pozvani da zbog mjera uvedenih na sprečavanju koronavirusa, sabah-namaz klanjaju u kućama, a u džamiju dođu 15 minuta prije bajram-namaza.

Održan je i svečani bajramski program, kojeg su izveli učači Kur'ana, ilahija i kasida. Prigodan vaz ovom prilikom održao je prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije hfz. Mensur ef. Malkić.

{$galerijaFotografija}

Kavazović je u bajramskoj hutbi podsjetio na protekli mjesec posta ramazan. 

- Mogli smo, u danima iza nas, osjetiti njegov bereket i zaslužiti Allahovu milost i oprost. Naše vjerničke duše su bile počašćene njegovim blagodatima i mogućnošću da postom i molitvom postanu plemenitije i strpljivije. Ramazan je bio naše živo iskustvo podnošenja i trpljenja, pokoravanja i poštivanja naredbi i zabrana, radi postizanja Allahovog zadovoljstva - rekao je Kavazović, javlja Anadolu Agency (AA).

Dodao je kako ćemo ovaj ramazan pamtiti po velikoj kušnji koja nas je zadesila.

- Suočili smo se sa sićušnim, golim okom nevidljivim virusom, koji je svojom agresivnošću pokazao koliko smo slabi i nemoćni. Cijelo čovječanstvo je osjetilo strah. Svi narodi i sve države, bez obzira na to kolika je njihova moć i sila, bili su bespomoćni. Na vrhuncu te nevolje, trebalo je da čujemo ajet koji se baš na nas odnosi: 'Uistinu, čovjek se uzoholi čim se neovisnim osjeti, a Gospodaru tvome će se, doista, svi vratiti(El-Alek, 6-8) - podsjetio je Kavazović. 

Podsjetio je i na nekoliko jednostavnih istina i vrijednosti koje uvijek treba imati na umu: i u radosti i u žalosti, i u strahu i u sigurnosti.

- Niko osim Allaha život nam ne može dati, niti nam smrt može odgoditi. Između ove dvije tačke je naš život. Živjeti životom dostojan čovjeka znači svim svojim bićem, srcem i dušom, upijati etičku sliku svijeta, u kojoj se spajaju iskreno vjerovanje u Gospodara svjetova sa časnim i uzoritim ponašanjem i življenjem u ljudskoj zajednici s ljudima. Vjera je staza na koju čovjek stupa u potpunoj predanost i pokornosti Allahu dž.š. - rekao je Kavazović.

Dodao je kako je to  program po kojem se živi; mjesto gdje se razlučuje istina od neistine, pravda od nepravde, a pravi put od krivog puta.

- Vjera je uže koje povezuje naš nijjet, srce i dušu, našu savjest s našim djelom i postupkom. Vjera je najdublji osjećaj odgovornosti naspram života, savjest koja stalno iskrsava pred nama i govori nam da ne činimo drugima ono što ne bismo poželjeli da drugi čine nama - naveo je Kavazović.

Dodao je kako je čovjek stvoren od zemnog praha u kojeg je Allah udahnuo život i da je ova spoznaja za vjernika izvor njegove stalne poniznosti pred Bogom i smjernosti naspram drugih živih bića.

{$galerijaFotografija}

- Zlo, pohlepa, nepravda, mržnja i nasilje su otrovi koji uništavaju ljudsku dušu i ljudsko dostojanstvo. To su bolesti duše, grijesi i skretanje s pravog puta, stranputica i propast za svakog pojedinca i svaku ljudsku zajednicu. Postojan i ispravan put je samo onaj koji vodi Božijem zadovoljstvu, istini i pravdi, poštivanju zakona, Božijih i ljudskih, koji vjernici ištu svakim danom u svojim dovama: 'Uputi nas na Pravi put, na Put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koj su zalutali - rekao je Kavazović.

Poručio je i kako nema vjere bez rada, niti pobožnosti bez dobročinstva te da nas na to stalno podsjeća Kur'an.

- Islam u činu pobožnosti ne vidi isključivo molitvu. Jer, šta bi Bogu značila naša molitva ako bi naš život u vjeri bio lišen dobročinstva i pravednosti u zajednici, u životu s ljudima?! Formalno vjerovanje bez empatije prema slabima, siromašnima, jetimima i siročadi nema velike vrijednosti u islamu - rekao je Kavazović.

Dodao je i kako vjera od nas traži duhovnu, moralnu i socijalnu budnost, osjećaj za pravdu i pravednost, što i jesu elementi najviše bogobojaznosti i pokornosti Bogu.

- Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka iako im je drag, daju rodbini, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i robovima za otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, a naročito oni koji su strpljivi u nevolji, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone (El-Bekare, 177.) - navedeno je u hutbi.

Kavazović je rekao kako je čovjek po svojoj prirodi slobodno biće, jer ga je Allah takvim učinio.

Podsjetio je da treba voditi računa o trima vrijednostima prema kojima mora biti usmjerena naša budnost - sloboda vjerovanja, sloboda obreda i sloboda govora.

- Prisila na vjeru, prema islamskom učenju, duhovno je samoubistvo, skrnavljenje Božije volje, a takva je i zabrana ispovijedanja vjere. Muhammed, a.s., poštovao je obrede jevreja i kršćana, i čak ih podsticao da ih obave u njegovoj džamiji - rekao je Kavazović.

Poručio je kako je obaveza muslimana da bdiju na granicama slobode: vjerovanja, postupanja i govora, za sebe i za druge.

- Musliman ne može šutjeti onda kada vidi da se gazi ljudsko dostojanstvo ili želi laž nametnuti kao pravilo i vrijednost. Vjernik treba da vrši svoju dužnost naređivanja dobra i odvraćanja od zla, bez obzira na sve poteškoće i rizike kojima se izlažem - rekao je Kavazović i dodao kako moralna budnost u islamu proizlazi iz vjerovanja da dobro i zlo nisu isto.

- Živimo u društvu u kojem je puno rana svake vrste, koje je je krhko i osjetljivo. Popravljanje stanja u njemu ne može se odvijati na grub način. Bog nas savjetuje da se ljudima obraćamo na uljudan način, pa čak i onda kada znamo da griješe, kako bismo izbjegli još veću frustraciju ili, ne daj Bože, proizveli mržnju. Vrhunac moralne budnosti na koju su ukazivali svi vjerovjesnici je u tome da drugima ne činimo ono što ne bismo poželjeli da se nama čini - rekao je Kavazović. 

Dodao je i kako oni koji olahko sude ljudima najčešće pogriješe, a najgori su oni koji u svojoj grešci ustrajavaju.

- Teške moralne posljedice ostavlja grijeh kojeg čovjek svojevoljno počini prema svome bratu ili komšiji, a u ovoj zemlji svi smo braća i komšije. Apeliram na vas muslimane da, kada donosite sudove o ljudima, pravedni budete i da u sudovima ne naglite - pozvao je Kavazović.

Rekao je i kako pored duhovne budnosti, koja se ogleda u slobodi vjerovanja, govora i postupanja, te moralne budnosti da ne činimo drugom ono što ne bismo voljeli da se nama učini, muslimani moraju imati na umu društvenu dimenziju zajednice i pokazati neophodan nivo socijalne budnosti.

- Ona se ogleda u tome da se zaštiti društvo od neodgovornih pojedinaca, ali i da se zaštiti pojedinac i njegovo pravo u okviru zajednice ljudi - rekao je Kavazović.

Dodao je i kako organizirana zajednica, u kojoj se poštuju slobode i vodi računa o moralnim principima, u kojoj su tereti društvenog života ravnomjerno raspoređeni, može uspješno motivirati svoj produktivni dio i uspješno štititi slabe i nejake članove zajednice.

- Socijalna budnost posebno dolazi do izražaja u vrijeme kriza i poremećaja. Danas je važno zaštititi zdravlje ljudi i očuvati prilike za rad - rekao je Kavazović.

Dodao je kako se u protekla tri mjeseca pokazalo koliko je važna socijalna budnost u zaštiti zdravlja ljudi.

- Mnogo toga smo naučili. Sada trebamo, uz mjere zaštite zdravlja, učiniti više da se društveni život obnovi, da se radi i privređuje u okolnostima u kojima jesmo. Raduju nas mjere koje se poduzimaju da se zaštite radna mjesta, a žalosti i brine da mnogo ljudi i pored toga ostaje bez posla - rekao je Kavazović.

Naglasio je kako da bi se očuvao nivo društvenog povjerenja, neophodno je prioritetno ispitati na sudovima slučajeve optužbi za pronevjeru u državnim institucijama.

- Povjerenje u državne institucije od krucijalne je važnosti u svim prilikama, posebno u vremenima krize. Uz Božiju pomoć i marljiv rad svih u zajednici, moguće je, ako Bog da, prebroditi svaku poteškoću. Poslije svake muke i poteškoće dolazi i olakšanje, zapisano je u časnom Kur'anu - podsjetio je Kavazović.

Pozvao je vjernike da se oslone na Allaha, imaju povjerenja jedni u druge i pouzdaju se u svoje znanje.

- Poteškoće koje su pred nama moći ćemo savladati ako budemo zajedno. Trebamo ujediniti naše snage i pomoći jedni drugima. Ovo nekoliko mjeseci koji su iza nas pokazali su nam koliko je sve ljudsko slabo i krhko i koliko je važna solidarnost među ljudima - rekao je Kavazović.

Uputio je dovu da nas Allah osnaži u slozi i ljubavi, u posvećenosti miru i razumijevanju među ljudima i zajednicama.

- Radost bajrama podijelite sa svojm najmilijima, komšijama i prijateljima. Zatražimo halala za ružne postupke i oprostimo jedni drugima, jer Bog voli one koji praštaju. Neka nam ovaj Bajram vrati vjeru i nadu u bolje sutra; neka među nama vlada sloga; neka nam zajedništvo u vjeri i ljubavi povrati samopouzdanje i u milosti Božijoj nađimo utočište od naših slabosti - rekao je Kavazović.

Podsjetio je da je sutra Dan šehida, te pozvao na obilazak mezarja i učenje Fatihe.

- Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini želim blagoslovljene dana Bajrama. Posebno ga želim čestitati prognanim, bolesnim i nemoćnim, s dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomoći. Posebne čestitke upućujem našoj braći u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori, te muslimanima u našoj dijaspori i svim muslimanima u svijetu - zaključio je na kraju reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.