Taj je poziv, podsjetit ćemo, odbio predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, poručivši organizatoru da je poziv trebao biti upućen Predsjedništvu BiH, a ne stranačkim liderima.

- Pogrešan izbor učesnika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama – navodi se u pismu kojeg je Izetbegović uputio ruskom ambasadoru.

VEZANI TEKST - Izetbegović odbio poziv ambasadora Rusije u UN-u: Trebali ste zvati Predsjedništvo, a ne lidere stranaka

Sastanak Vijeća sigurnosti UN-a bit će održan danas, a ruski ambasador Nebenzya je u koncept noti naveo osnovne historijske informacije vezane za Dejtonski mirovni sporazum, koji je parafiran 21. novembra 1995. godine, a formalno potpisan u Parizu 14. decembra iste godine.

- Dvadeset i pet godina nakon postizanja, Dejtonski sporazum ostaje najvažniji dokument za BiH, kojim su regulirane sve sfere političkog, ekonomskog i društvenog života – navodi se u koncept noti.

Nebenzya ističe ulogu međunarodne zajednice u naporima usmjerenim ka promoviranju mira, stabilnosti, sigurnosti i socio-ekonomskog razvoja regije.

- Članice Vijeća sigurnosti UN-a imaju svoje, ponekad prilično različite stavove o situaciji u BiHi. Da bi se razumio Dejtonski sporazum i važnost njegove pune provedbe za stvarnu političku situaciju u BiH, kao i da bi se dobila sveobuhvatna slika događaja na terenu, potrebno je saslušati legitimne predstavnike tri konstitutivna naroda. To bi pomoglo u procjeni vrijednosti i značajne političke i historijske uloge koju Dejtonski mirovni sporazum ima za BiH i regiju Balkana u cjelini – napisao je ruski ambasador.

U dokumentu se ističe da su Čović i Dodik potvrdili učešće na sastanku.

VEZANI TEKST - Žestoka rasprava o BiH u Vijeću sigurnosti: Rusija brani SNSD i HDZ, Njemačka podržava sankcije Dodiku

- Ruska Federacija raduje se otvorenoj, iskrenoj i konstruktivnoj razmjeni mišljenja koja bi omogućila potvrdu neophodne uloge koju Dejtonski mirovni sporazum i dalje igra u održavanju regionalnog mira i stabilnosti – zaključuje se u dokumentu.

Nebenzya je održavanje ovog sastanka najavio 5. novembra, tokom rasprave u Vijeću sigurnosti povodom podnošenja izvještaja visokog predstavnika Valentina Inzka.

Za razliku od predstavnika ostalih članica Vijeća sigurnosti UN-a, koji su podržali Inzkov izvještaj u kojem se kritički osvrće na račun SNSD-a i HDZ-a BiH, ruski ambasador je držao stranu ovih stranaka, tvrdeći da je osnovni problem u BiH "želja nekih bosanskih zvaničnika da promijene dejtonsku arhitekturu prema centralizaciji i unitarnoj državi".

Usprotivio se Nebenzya predloženim sankcijama protiv Milorada Dodika, a Inzka je optužio za ponošenje "subjektivnog izvještaja".

VEZANI TEKST - Inzko pisao Vijeću sigurnosti UN-a: Dodik i HNS prijetnja Dejtonskom sporazumu, strane sudije moraju ostati

U tom "subjektivnom izvještaju", kojeg su podržale sve ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a, Inzko direktno pojašnjava izazove sa kojima se BiH suočava, te identificira odgovorne za stvaranje tih izazova.

Izdvojio je probleme u organizaciji Lokalnih izbora zbog opstrukcija pri usvajanju Budžeta institucija BiH, kojim je predviđen novac za Lokalne izbore. Za te opstrukcije je optužio SNSD i HDZBiH. Pojasnio je da su te dvije stranke opstrukcijama nastojale osigurati promjene u sastavu Centralne izborne komisije, nakon što su SDA, Demokratska fronta, SDS i PDP u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH smijenili stare i imenovali nove članove CIK-a.

- Dodik uporno pokušava povezati status RS-a sa statusom Kosova, sugerirajući da bi, ako se prizna nezavisnost Kosova, trebala priznati i nezavisnost RS-a. Nažalost, u tome mu se pridružio srbijanski ministar odbrane Aleksandar Vulin – upozorio je Inzko govoreći o izazovima za Dejtonski mirovni sporazum.