Bit će burno...

SDP na raskrsnici: Šta se očekuje od sjednice Glavnog odbora?

Objavljeno: 07.02.2019. u 19:05 Autor: Nedim Pobrić

Isključiv pristup prema SDA relikt je iz vremena pravdanja katastrofalnog izbornog rezultata 2014. godine, koji je, uvjeravali su zvaničnici SDP-a, posljedica koaliranja sa SDA, a ne podizanja ljestvice u nepotizmu, zloupotrebama položaja i korupciji

Burno će, sasvim sigurno, biti u subotu na sjednici Glavnog odbora SDP-a. Odluka Bh. bloka o neulasku u vlast na entitetskom i državnom nivou, odnosno podrška toj odluci dijela delegacije SDP-a koja je prisustvovala sastanku, bit će predmet razmatranja članova tog stranačkog tijela.

Iako su odluku o neulasku u vlast zajednički saopćili javnosti, unutar Bh. bloka, ali i samog SDP-a, su postojala suprostavljena mišljenja po ovom pitanju. Naša stranka je bila protiv, a Demokratska fronta za ulazak u vlast. Prevagnuo je, uprkos protivljenju Nermina Nikšića i Envera Bijedića, stav Damira Mašića, Irfana Čengića i Lane Prlić. Njihov stav, suprotno od onog što tvrde u javnim istupima, nije "ne" nacionalnim strankama već "ne" SDA-u. HDZBiH je, sudeći prema prijedlogu kojeg je ponudio Čengić, sasvim prihvatljiv partner za formiranje vlasti.

VEZANI TEKST - Pozadina sastanka Bh. bloka: DF napušta većinu u KS, Čengić za vlast sa HDZ-om, nisu izostale ni psovke

Kredibilitet i legitimitet

Kredibilitet sagovornika, a samim tim i njihovih stavova, najlakše je izmjeriti izbornim rezultatima koje su ostvarili u oktobru prošle godine.

SDP sa Enverom Bijedićem na čelu je u Tuzlanskom kantonu u izborima za tamošnju Skupštinu dobio 49.326 glasova, najviše od svih stranaka u tom kantonu. Ne može formirati vlast jer se, s druge strane, njegov kolega sa čela Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo Damir Mašić protivi koaliranju sa SDA. Mašićev SDP je u Kantonu Sarajevo dobio 22.212 glasova, više od dvostruko manje od svojih stranačkih kolega u Tuzlanskom kantonu. Međutim, Mašićev SDP je u Kantonu Sarajevo kao četvrtoplasirana stranka formirao vlast koalirajući sa derivatima SDA.

Zalagao se Bijedić, uz Nikšićevu podršku, za ulazak Bh. bloka u entitetsku i državnu vlast. Nije uspio. Gotovo 19.000 glasača, koliko je svoj glas dalo njemu za Parlamentarnu skupštinu BiH, "nadjačali" su Damir Mašić sa 5.915, Irfan Čengić sa 4.281 i Lana Prlić sa 2.267 glasova. Kome su građani i članovi SDP-a dali veće povjerenje da zastupa politiku te stranke, nije teško zaključiti.

Glavni odbor

- Ja ovdje dolazim sa stavovima Kantonalnog odbora SDP-a u Tuzli, gdje je prisustvovalo stotinjak ljudi i gdje je 90 posto tog odbora reklo da je naš imperativni cilj ulazak u vlast – poručio je Bijedić uoči današnje sjednice Predsjedništva stranke, posljednje uoči predstojećeg zasjedanja Glavnog odbora.

Glavni odbor, kojim rukovodi još jedan protivnik ulaska SDP-a u vlast Saša Magazinović, se sastaje u subotu po prvi put nakon Općih izbora. Zašto se nije sastajao ranije i zašto na njemu nije donesena odluka o (ne)ulasku SDP-a u vlast na višim nivoima, nije jasno ni većini članova Predsjedništva stranke.

Možda bi nesazivanje Glavnog odbora moglo biti malo jasnije ukoliko pročitamo Statut SDP-a. Posljednju riječ o formiranju koalicija ne donose Mašić, Čengić, Prlić, pa ni Bijedić, uprkos izbornom rezultatu, ili Nikšić kao predsjednik. Član 71. Statuta kaže da "odluke o uspostavljanju koalicije sa drugim strankama donosi Glavni odbor". Odluka o uspostavljanju koalicija, prema Statutu SDP-a, može se, ali ne mora, donijeti na stranačkom referendumu.

Ono što je prema Statutu također obaveza Glavnog odbora, a što je, prema riječima upućenih, također jedan od motiva nesazivanja sjednice, jeste razmatranje godišnjeg Izvještaja o radu i finansijskom poslovanju, što je u SDP-u tabu tema van okvira uskog stranačkog rukovodstva.

Plan 10

- Smatramo da samo ulaskom u vlast postojeće stanje se može promijeniti. Iz opozicionih klupa je nemoguće promijeniti bilo šta, a ulaskom u vlast naravno da aktivno učestvujete u tome da možete promijeniti – dodao je Bijedić, naglasivši da je u posljednje četiri godine kao zastupnik u Parlamentu FBiH iz opozicije uspio "progurati" tek jednu inicijativu.

- Mi imamo plan za našu zemlju. Ne možemo ga ostvariti sami, treba nam svaki čovjek, svaka ruka i pomoć. Da ostvarimo plan, da izgradimo državu kakvu želimo, moramo se udružiti i snagom znanja i sposobnosti svih Bosanaca i Hercegovaca graditi našu zemlju, našu kuću, kamen po kamen, korak po korak – stoji u opisu "Plana 10", dokumenta kojeg je SDP ponudio glasačima uoči izbora.

Na koji način sa opozicionih klupa namjeravaju sprovesti u djelo data predizborna obećanja sažeta u tom dokumentu, protivnici ulaska u vlast nisu pojasnili. Ukoliko je provedba te platforme bila temelj za sticanje izbornog legitimiteta, odustajanje od nje predstavlja pronevjeru na taj način stečenog povjerenja.

Odnos prema SDA

U "Planu 10" ne piše da SDP neće koalirati sa SDA već su napisane mjere čija provedba, uvjeravali su javnost, rješava probleme građane. Danas je najvažnije, kažu, ne ići u vlast sa SDA. Taj isključiv pristup relikt je iz vremena pravdanja katastrofalnog izbornog rezultata 2014. godine, koji je, uvjeravali su zvaničnici te stranke, posljedica koaliranja sa SDA, a ne podizanja ljestvice u nepotizmu, zloupotrebama položaja, korupciji, političkog prostituisanja i donošenja pogubnih odluka zarad očuvanja fotelja.

Koliko je besmisleno svrstavanje svih političkih protivnika SDP-a u isti koš "nacionalnih stranaka", još je, uzimajući u obzir postojeće ustavno uređenje BiH, besmislenije obećavati "nekoaliranje" sa strankama koje SDP tretira kao nacionalne. Takva obećanja, ukoliko su ona zaista zasnovana na principijelnim stavovima, znače da SDP namjerava ostati u opoziciji sve dok te "nacionalne stranke" same ne odluče promijeniti Ustav BiH i Ustav FBiH.

Argument kojim protivnici pravljenja šireg probosanskog bloka nastoje malicioznom predstaviti pruženu ruku SDA je navodna namjera te stranke da sa SDP-om ili cijelim Bh. blokom podijeli odgovornost za sve eventualne negativne odluke koju entitetska i državna vlast, ili pojedinci unutar nje, donesu.

Ukoliko ćemo kao tačnu prihvatiti tezu da je pružena ruka SDA motivirana isključivo uskostranačkim interesima, odluka da u vlast, koju čak mogu formirati samostalno sa strankama iz srpskog i hrvatskog etničkog korpusa, uvedu još jedan blok stranaka je pomalo mazohistička. To u praksi znači da su "zbog uskostranačkih interesa" spremni odreći se određenog broja ministarskih, direktorskih i drugih pripadajućih pozicija koje bi, u slučaju ulaska Bh. bloka u vlast, pripale tim strankama nauštrb SDA.

Reakcije SNSD-a i HDZ-a

Zadovoljstvo sa kojim su zvaničnici SNSD-a i HDZ-a BiH dočekali odluku Bh. bloka jeste ponajviše zasnovano na činjenici da njome te dvije stranke zadržavaju dominantnu poziciju u državnoj izvršnoj vlasti, što im otvara prostor za realizaciju stranačkih i nadstranačkih programa koji su protivni interesima države BiH. Odluka Bh. bloka također otvara prostor i za učešće SNSD-a u izvršnoj vlasti na nivou FBiH.

Prema Ustavu FBiH, u Vladi FBiH moraju biti tri ministra iz reda srpskog naroda. Iz HDZ-a su već davno najavili kako će insistirati da barem jedno pripadne SNSD-u, što je, uz kapacitet te stranke u Domu naroda Parlamenta FBiH, mogućnost koju će teško biti spriječiti ukoliko u vladajućoj većini ne budu učestvovale i stranke građanske orijentacije.

- Odluka stranaka takozvanog Bh. bloka da ostanu u opoziciji predstavlja jednu vrstu političkog šamara Bakiru Izetbegoviću, koji je pokušavao da širokim frontom bošnjačkih struktura uđe u državni nivo vlasti – napisao je na društvenim mrežama član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

Odluka Bh. bloka nije šamar Bakiru Izetbegoviću, ali jeste šamar državi BiH. Dominantne dvije trećine vlasti činit će hegemonizirane srpske i hrvatske političke strukture, okupljene oko SNSD-a i HDZ-a, koje će učiniti sve, što čak i ne kriju, da na drugačiji način realiziraju ratne ciljeve. To nije, kako je na sastanku Bh. bloka rekla potpredsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, "plašenje ratom", a naročito ne ostavlja prostor bilo kojoj političkoj opciji koja sebe smatra "probosanskom" da na nju reagira sa: "To nije naš problem", kako su iz Naše stranke reagirali na upozorenje o ulasku SNSD-a Milorada Dodika u federalnu izvršnu vlast.

Očuvanje uskostranačkih ili unutarstranačkih interesa pojedinaca u Bh. bloku nije ono zbog čega su te stranke dobile povjerenje glasača. Izborni legitimitet kojeg su dobili zaklinjanjem u posvećenost zaštiti interesa države BiH i njenih građana obavezuje te stranke da preuzmu odgovornost, a ne da sa tribina, odnosno ugodnih i dobro plaćenih mjesta u opoziciji, posmatraju političku borbu na državnom i entitetskom nivou te da svoje političke interese zadovoljavaju isključivo konzumirajući milijardu KM "težak" budžet Kantona Sarajevo.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije