Ova je presuda nekim čudom prerasla u takozvano hrvatsko pitanje. I sam predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavljivao je kako se ovom presudom pokušavaju ispraviti i neke nepravilnosti u vezi s izborom izbora Hrvata iz Federacije za člana Predsjedništva BiH.

VEZANI TEKST - Poirel: Provedba presude Sejdić-Finci u najboljem interesu BiH

U jednom od intervjua prije Općih izbora 2018. Jakob Finci je govoreći o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH kazao kako je veliki pritisak na implementaciji odluke Ustavnog suda u slučaju "Ljubić", te da se u javnosti predstavlja da je "Sejdić - Finci" isto što i tzv. hrvatsko pitanje, što kaže on jedno s drugim nema veze.

- Hrvatsko pitanje je u tome što ne prihvataju ono što Ustav kaže da pripadnik hrvatskog naroda treba da se bira, nego isključivo član HDZ-a treba da se bira. Da je Željko Komšić bio član HDZ-a, ne bi bilo nikakvih problema. Po tim gledištima, ako nije član HDZ-a, onda nije dovoljno dobar Hrvat - rekao je tada Finci.

Prije osam godina, evropski komesar za proširenje Štefan Fule pokušavao je sa bh. političkim liderima riješiti pitanje implementacije presude "Sejdić - Finci".

Tadašnji predsjednik SDS-a Mladen Bosić u samo nekoliko rečenica pojasnio je ono što je i danas kamen spoticanja u pregovorima o izbornoj reformi.

- Čini mi se da su svi ostali na svojim ranijim pozicijama, a glavno pitanje je da li Dragan Čović ima neki novi prijedlog jer smatram da je tu ključ problema. Pitanje Sejdić i Finci kao pitanje ostalih davno je riješeno i pretvorilo se u pitanje položaja Hrvata u Federaciji BiH - rekao je Bosić.

VEZANI TEKST - Ambasada SAD o presudi Sejdić i Finci: BiH mora osigurati politička prava za sve građane

Aktuelni član Predsjedništva BiH, a te 2014. godine državni zastupnik SDA Šefik Džaferović rekao je:

- Važno je da u tom procesu bude dogovoreno da u Ustavu BiH bude izvršena minimalna izmjena, da se brišu samo etničke odrednice u postojećoj normi Ustava koja govori o državnom Predsjedništvu, a da se sva ostala pitanja ovog modela urede posebnim zakonom.

Evropski sud za ljudska prava u presudi od 22. decembra 2009. godine osudio je Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH.

- Zabrana manjinama da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje, i zato je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja zabranjuje diskriminaciju - ocijenile su evropske sudije.

Nakon što su Dervo Sejdić i Jakob Finci dobili tužbu protiv Bosne i Hercegovine, sličnu su podnijeli i dobili i drugi građani.

Azra Zornić dobila je presudu 2014. godine. Ona je državu BiH tužila jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH.

VEZANI TEKST - Šamar HDZ-u iz Vijeća Evrope: Nema provedbe presude "Sejdić i Finci" bez izmjena Ustava, Prodanović kontra Dodika

Hirurg iz Srebrenice Ilijaz Pilav tužio je BiH zbog nemogućnosti da se, kao Bošnjak koji živi u Republici Srpskoj, kandiduje za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta. Pilav je dobio spor u junu 2016.

Samir Šlaku iz Sarajeva tužio je BiH jer mu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandiduje za Dom naroda Parlamenta BiH i člana Predsjedništva. Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u maju 2016. godine u korist Šlakua.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je 8. decembra 2020. presudu u predmetu "Pudarić", kojom je utvrdio da je BiH diskriminisala Svetozara Pudarića u vezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije Federacije BiH.

Niti jedna od ovih presuda nije implementirana.

Presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu utvrđeno je kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju da se kandiduju na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta BiH.

Vijeće Evrope i Parlament Evrope mnogim rezolucijama upozorili su BiH da izmijeni diskriminatorne odluke u Ustavu BiH, te da ga usklade sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.