Sa direktorom Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, razgovarali smo o sve izvjesnijem uvođenju restriktivnijih epidemioloških mjera u većem bh. entitetu, koliko je propalo vakcina, gdje će biti uništene i koliko će to koštati budžet Federacije BiH, kako će se virus ponašati tokom zime...

- Četvrti val pandemije je u toku i on će duže trajati. Prema posljednjim podacima, sedmodnevna incidenca na 100.000 stanovnika je 141,36, što je poprilično visoka brojka i određeni problem. Posebno bih istakao Tuzlanski, Bosansko-podrinjski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Kanton Sarajevo, kao one koji imaju incidencu oko ili više od 150 na 100.000 stanovnika, što je prema javno-zdravstvenim kriterijima, koje smo usvojili na Kriznom štabu FBiH, a Vlada FBiH potvrdila, vrijeme kada bi trebalo uvoditi određene restriktivnije mjere. No, oni koji bi trebali donijeti te mjere još se ne odlučuju na to. Vidimo da je broj hospitaliziranih u bolnicama kontinuiran i to je najbolji pokazatelj koliko je opterećen zdravstveni sistem. Također, broj novopotvrđenih i smrtnih slučajeva je u porastu – navodi dr. Skočibušić.

Kažete, trebalo bi uvoditi restriktivnije mjere. Šta pod tim konkretno mislite?

Možemo ih zvati kako god hoćete – restriktivne, optimalne, fleksibilne. Ja bih ih nazvao evropskim, a to podrazumijeva uvođenje dokazivanja da je osoba ili vakcinisana ili preboljela zarazu u skorije vrijeme ili se testirala, a test je negativan. Dakle, sistem koji vlada u cijeloj Evropskoj uniji, a počeo prije desetak dana i u Srbiji, mislim da će se morati uvesti i kod nas. Zašto bismo mi bili otok ili "covid-pasoš free zona" u odnosu na cijelu Evropu.

Gdje će se najprije uvesti Covid-potvrde?

Jutros smo na Kriznom štabu raspravljali – gdje početi sa takvim mjerama? To je još predmet razgovora, ali je izvjesno da bi to mogle biti zdravstvene i socijalne ustanove, institucije obrazovanja u zdravstvu. Činjenica je sljedeća – ako želite ići na pregled u zdravstvenu ustanovu, tada morate ponijeti negativan Covid-test ili dokazati da ste vakcinisani. No, to vam ne garantuje da ćete tamo naići na zdravstvenog radnika koji je vakcinisan.

Početkom pandemije virus nije napadao mlade. Sada među tom populacijom ima sve više zaraženih.

Virus mutira kroz vrijeme. Ako je smrtonosan, pobit će sve ljudi. Ovaj virus nije smrtonosan da djeluje fatalno na sve zaražene, kao što je to slučaj s visokozaroznom ebolom. On ostavlja određeni broj ljudi koji će nastaviti biti njegovi domaćini i dalje ga nositi. Jutros je na Kriznom štabu iznesen podatak sekvencioniranja sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Kod nas je sve delta varijanta koja očigledno napada i mlađe. Vjerovatno je da će u narednom periodu doći nova genetska varijanta koja će možda biti otporna na vakcinu koju imamo i tražiti novi krug ljudi, mlađe, starije, neke nove receptore u nama kako bi virus i dalje živio.

Hrvatska i Srbija sedmicama dnevno bilježe veliki broj novozaraženih i preminulih. Hoće li se to i kako reflektirati na BiH u narednom periodu?

Ako pandemija bijesni u Srbiji i Hrvatskoj, sigurno je da će se to desiti i kod nas, a naš stepen vakcinacije, koji je trenutno oko 25 posto, ne garantira kolektivni solidarni imunitet za šta je potrebno više od 80 posto imuniziranih. Volio bih ne biti prorok sa lošim vijestima, ali sloboda koja vlada na granicama doprinijet će porastu oboljelih, a to nam pokazuju i izvještaji koji iz sedmicu u sedmicu rastu.

BiH je po broju smrtnosti prva u Evropi, a druga u svijetu. Tokom cijele pandemije visoko smo na svjetskoj listi kada je riječ o broju preminulih od COVID-19.

Veliki broj umrlih od COVID-19 ili sa COVID-19 specifikum je za sve zemlje koje su nastale iz bivše Jugoslavije. Više je razloga za to. Jedan je sigurno način prijavljivanja smrtnog ishoda, drugi je način organiziranja zdravstvenog sistema i njegovog odgovora na pandemiju. Treći je nedostupnost zdravstvenog sistema jer su bolnice tokom pandemije bile zatvorene, sve druge bolesti prethodnih mjeseci nisu se dovoljno kontrolirale. Zbog svega toga na zapadu se sada rade novi načini izvještavanja i to se zove "excess mortality" (višak smrtnosti). Mi trenutno radimo takvu studiju. Objasnit ću vam – računa se koliko bi u pojedinom razdoblju godine u proteklih nekoliko godina otprilike umrlo ljudi. Potom se računa – koliko je ljudi umrlo u 2020. godini po istim tim razdobljima. Evropska unija to redovno radi. Onda se gleda – je li dodatno ljudi umrlo više nego što bi inače umiralo. Često možemo čuti: "Umiru stari koji bi ionako umrli". Da, ali kad dobiju COVID-19, onda im je disanje otežanije, i pritisak, i srce, i onkološka bolest i sve druge bolesti koje se uz COVID-19 dodatno pogoršaju.

Kako protječe proces vakcinacije u FBiH? Jeste li zadovoljni postotkom potpuno vakcinisanih?

Jednom dozom vakcinisano je oko 25 posto ljudi, a broj potpuno vakcinisanih približava se toj brojci. Ono što nas čini nesretnim, jeste broj prvih doza, dakle, ljudi koji su se odlučili vakcinisati, sedmično iznosi od pet od šest hiljada. To je za FBiH malo i time nećemo nikada ostvariti postotak od 80 posto imuniziranih. Nije mi jasno, zašto se sada kada imamo gotovo sve vakcine i dovoljno doza, ljudi ne žele vakcinsati i time prepuštaju sudbini ili nekoj većoj sili da odluči – hoćemo li preživjeti ili nećemo!? Znamo da je smrtnost veća nakon 60. godine, ali umiru i mlađi. Nije jasno ovakvo ponašanje građana, prevashodno što nemamo zabilježenih vrlo teških nuspojava sa smrtnim ishodima. Zabilježene su blaže nuspojave, poput crvenila na mjestu aplikacije, bol u ruci, temperatura, slabost koja traje dva-tri dana. No, to su pojave koje ne ostavljaju trajne posljedice na zdravlje. Nakon svega, pitanje koje se nameće jeste – zašto naši građani odbijaju, a stanovnici zemalja Evropske unije prihvataju vakcinu!?

Koliko je u ovom trenutno vakcina propalo i kakva je dalja procedura sa tim infektivnim otpadom?

Pandemijske vakcine pakirane su na način da je u jednoj ampuli deset doza i njihov rok trajanja uglavnom je oko pola godine. Dok izađu iz tvornice, dobiju svu dokumentaciju i budu prevezene na odredište, treba oko mjesec. Dakle, kad bismo mi direktno iz tvornice dobijali, rok tim vakcinama bio bi pet mjeseci. Nažalost, mi smo dobijali donacije sa skraćenim rokom, dva-tri mjeseca, neke smo čak morali i odbiti jer im je rok brzo istjecao, a mi ih nismo mogli u tako kratkom vremenu podijeliti. Najviše je propalo AstraZeneca vakcina, koja je jedno vrijeme bila izložena i medijskoj, marketinškoj, farmaceutskoj kampanji da tako kažem, što se odrazilo i na našim prostorima. Ljudi jednostvano nisu željeli tu vakcinu.

Stanje je takvo, kad se svi domovi zdravlja preberu, vjerovatno će propasti oko 300.000 AstraZeneca vakcina i nešto Sinovac doza za čije će uništavanje biti potrebno nekoliko desetaka hiljada KM, a novac će vjerovatno biti izdvojen iz budžeta FBiH. Vakcine će biti uništene u inostranstvu jer BiH nema industrijski pogon za uništavanje farmaceutskog otpada. Dakle, primamo donacije iz vana, a platit ćemo izvoz tih vakcina u Austriju gdje će najvjerovatnije biti uništene.

U kantonima je počela vakcinacija i trećom dozom vakcine protiv COVID-19. Koja je razlika između booster i treće doze vakcine?

Kad se završi vakcinacija protiv neke bolesti i naš nivo antitijela oslabi, onda se daje još jedna tzv. booster ili pojačivač doza. To radimo sada za hepatitis B. Daju se tri doze – prva u porodilištu, druga za mjesec i treća doza za šest mjeseci. Potom se za 10 do 20 godina, jer se radi o dugotrajnoj i dobroj vakcini, uradi titar ANTI-HBS, i ako je pao, daje se booster doza. Treća doza daje se nakon druge, kako bi se postigao cjeloviti postupak vakcinacije. Neki će sa dvije doze imati dovoljno antitijela, ali će obuhvat sa tri doze biti sigurno veći čime će ljudi biti spremniji. To je ono na čemu ćemo u narednom periodu raditi više jer se pokazalo da mRNK vakcine ipak pružaju nešto kraću zaštitu. Zbog toga će biti potrebna dovakcinacija.

Polako ulazimo u sezonu gripe. Koliko je Zavod za javno zdravstvo FBiH naručio vakcina protiv influence?

Kantonalni zavodi za javno zdravstvo i zdravstvene ustanove nabavljaju vakcine protiv gripe za potrebe stanovništva. Federalni zavod je izabrao da nabavlja vakcine za zdravstvene radnike, a imamo ih oko 26.000. Prema potrošnji prošle godine, planiramo koliko ćemo nabaviti doza za ovu godinu. Tako ove sedmice stiže 7.200 doza. Kako nama stižu, tako stižu i za druge ustanove koje su nabavljale vakcine. Otprilike na području FBiH oko 45.000 doza vakcina protiv gripe podijeli se. Vakcinacija uskoro počinje. Želim naglasiti da, iako je smrtnost od gripe manja nego od COVID-19, gripa je i dalje jedan od ozbiljnih uzročnika smrtnosti, naročito kod starije populacije i zdravstvenih radnika. Zato je vrlo važno vakcinisati se.

U kom razmaku se mogu primiti vakcine protiv COVID-19 i gripe?

S obzirom da se radi o različitim mehanizmima djelovanja između dvije vakcine, načelno bi osoba mogla istodobno primiti obje doze i organizmu ne bi ništa bilo. Ali struka preporučuje razmak od desetak dana samo zato da se mogu pratiti eventualne nuspojave.

Na kraju, kako će se situacija sa pandemijom odvijati u narednom periodu? Kakva će biti zima?

Neosporno je da boravak ljudi na otvorenom smanjuje prijenos kapljične infekcije. S druge strane, virus se lakše širi u zatvorenom prostoru putem aerosola. To znači da će stepen prijenosa virusa u narednim mjesecima biti samo viši. Ako se ljudi ne budu vakcinisali, bojim se da, koliko god bolničkih odjela reorganiziramo, mi nećemo imati dovoljno kreveta, medicinskih sestara i doktora, koji su poprilično umorni, ali i kisika, lijekova. Zato bih zaista pozvao sve naše građane koji to do sada nisu, da se vakcinišu jer je to jedini put izlaska iz pandemije – poručio je dr. Skočibušić.