Direktni marketing jedan je od načina na koji firme i kompanije dolaze do potencijalnih klijenata, što mnogima izuzetno smeta, te većina ljudi ne zna kako da spriječi dolazak uznemirujućih poruka.

Pravno, agenicije imaju pravo poslati marketinšku poruku, a kako i na koji način se to može spriječiti, objasnio je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Prema njegovim riječima, ako se nečiji broj telefona nalazi u javnom imeniku ili je javno dostupan na nekom drugom mjestu, onda agencija ili firma koja se bavi direktnim marketingom toj osobi imaju pravo poslati SMS poruku.

- Međutim, ako im nakon prve SMS poruke vlasnik telefonskog broja kaže da više ne želi da mu se obraćaju niti da ga kontaktiraju, onda firma ili agencija nema pravo da to više čini. Ako ta osoba ponovo, nakon što je naglasila da ne želi, zaprimi marketinški sadržaj putem kontak telefona, onda firma koja radi ditektni marketing to radi nezakonito i građani nam se u takvoj situaciji mogu obratiti – kazao je Kovačević.

Petar Kovačević                                                                                                                                                                         FOTO: Ines Lučić

Naglasio je da to što je nečiji broj telefona javan ne znači da putem njega vlasnika broja bilo ko smije uznemiravati.

- Imali smo takvih prigovora građana i uspješno postupamo po njima. Nakon što građani Agenciji upute prigovor da neko zloupotrebljava njihov broj telefona u svrhu direktnog marketinga, onda taj neko mora da dokaže odakle mu broj. U slučaju da građanin ispuni neki anketni listić ili nešto slično, gdje ostavi svoj kontakt telefon, te informacije se ni u kojem slučaju ne smiju dalje prosljeđivati, prodavati ili koristiti u svrhu za koju nisu namijenjene – objasnio je.

Dodao je kako su principi obrade ličnih podataka takvi da se oni moradju obrađivati zakonito i pravedno, te samo u svrhu u koju su prikupljeni.

- Ako ste svoje lične podatke dali, naprimjer, za određeni ugovor sa bankom, onda se oni mogu koristiti samo za tu svrhu i nikako drugačije, te obrađivati samo u mjeri u kojoj su potrebni – naglasio je Kovačević, objasnivši kako se građanima, kada sklapaju određeni ugovor, mogu tražiti podaci, ali samo onaj minimum njih koji je za taj ugovor potreban.