Prijedlog je u proceduru uputio zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mektić, a u Zastupničkom domu je taj prijedlog dobio podršku 23 zastupnika, dok su zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH bili protiv.

Ovim prijedlogom se, kako to sam njegov naziv sugerira, predviđa prestanak mandata aktuelnog saziva VSTV-a BiH, te provođenje izbora novih članova, a kao osnov se, između ostalog, navodi neusvajanje izvještaja o radu VSTV-a BiH za 2017. i 2018. godinu.

Mektić je među razlozima naveo i odsustvo poštivanja vladavine prava kod nosilaca pravosudnih funkcija, te je u tom kontekstu podsjetio na aferu "Potkivanje", čiji je glavni akter predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija. Mektić navodi i Priebeov izvještaj, u kojem je istaknut niz nedostataka u radu VSTV-a.

- Donošenje ovog zakona je prijelazno rješenje za donošenje dva nova zakona, od kojih bi jedan bio Zakon o visokom sudskom vijeću, a drugi Zakon o tužilačkom vijeću, kao odvojenim, u međusobno nezavisnim institucijama – navodi se u prijedlogu.

Kao glavni razlog za usvajanje ovog prijedloga je navedena potreba vraćanja povjerenja javnosti u pogledu rada nosilaca pravosudnih funkcija.

Uzimajući u obzir način glasanja u Zastupničkom domu, ali i izjave stranačkih zvaničnika, izvjesno je da ovaj prijedlog neće dobiti podršku Doma naroda. Svoje protivljenje SNSD i HDZBiH pravdaju time što je pri Ministarstvu pravde BiH već formirana Radna grupa zadužena za izradu prijedloga Zakona o VSTV-u BiH.

- Koliko imam informacija, intenzivno se radi u okviru Radne grupe i očekujem da vrlo brzo izađe sa tim prijedlogom na Vijeće ministara, a nakon toga da bude upućen u parlamentarnu proceduru, jer izmjene tog Zakona su neophodne. Očekujem da će taj zakonski prijedlog vrlo brzo ugledati svjetlo dana – izjavio je HDZ-ov delegat Bariša Čolak.

VEZANI TEKST - "Potkivanje" pravosuđa: Prijedlozi za reformu spremni, poznato je ko ih blokira

Koliko Radna grupa "intenzivno radi", svjedoči činjenica da je osnovana još 2018. godine, da je proširena 2019. godine i da je ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZBiH) najavio da će taj prijedlog biti spreman do kraja 2019. godine. Iako ćemo uskoro ući u sedmi mjesec 2020. godine, ta Radna grupa još "intenzivno radi".

Ovo zakonsko rješenje na dnevni red Doma naroda je stiglo uporedo sa intenziviranjem aktivnosti Privremene istražne komisije Zastupničkog doma za stanje u pravosuđu, kojima se protive upravo SNSD, HDZBiH i čelnici VSTV-a predvođeni predsjednikom te institucije Milanom Tegeltijom.

Tegeltija je, podsjetit ćemo, uputio pismo pravosudnim zvaničnicima u kojem od njih traži da ne sarađuju sa Istražnom komisijom. Nezadovoljstvo takvim pristupom Tegeltije i VSTV-a nisu skrivali ni u Ambasadi SAD-a u BiH, ali ni u pojedinim političkim strankama u BiH.

- Nema mi nista draže nego kada SDA (evo sad Safet Softić) počnu da napadaju VSTV i komentarišu dešavanja u vezi s VSTV-om. Onda ja mogu da prestanem da objašnjavam o čemu se ustvari radi. Oni sve sami kažu i pokažu prave političke namjere poteza učinjenih u oblandama nekih kao principa – napisao je Tegeltija u svom osvrtu na kritički istup zastupnika SDA Safeta Softića.

Suštinski gotovo identičan kritički osvrt Ambasade SAD-a, koji se teško može okarakterisati kao "politička namjera" koju fakturiše SDA-u, Tegeltija nema namjeru komentarisati.

Svoje neslaganje sa aktivnostima Istražne komisije Tegeltija temelji na nezavisnosti pravosudne vlasti u odnosu na zakonodavnu, te na nepostojanju ovlasti Zastupničkog doma pri regulisanju rada pravosuđa. Ista argumentacija, s druge strane, mu nije bila relevantna kada se kao predsjednik VSTV-a odazvao "svesrpskom skupu" kojeg su sazvali kadrovi SNSD-a u državnim institucijama.

Iako je izvjesno da Mektićev prijedlog neće biti usvojen, njegovim "padom" neće prestati i potreba za reformiranjem pravosuđa, što je jedan od osnovnih uvjeta koje je pred BiH postavila i Evropska komisija. Uzimajući u obzir deklarativnu opredijeljenost SNSD-a ka evropskim integracijama, ali i činjenicu da je HDZ nosilac evropskih vrijednosti u BiH, bit će zanimljivo pratiti buduće izgovore tih stranaka kojima će nastojati opravdati blokade u reformiranju postojećeg nefunkcionalnog pravosudnog sistema.