Novac bi bio osiguran iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH za ovu godinu i za isplatu pomoći bilo bi potrebno do oko 10,7 miliona KM, tačnije do 10.750.000 KM.

Naznačeno je da se ova pomoć ne smatra plaćom ni naknadom, a odluka se donosi i na osnovu, kako je navedeno, Zakona o finansiranju institucija BiH po kojem se novac iz tekuće rezerve može koristiti za finansiranje hitnih i vanrednih izdataka i programe koji nisu uvršteni u budžet.

Iz isplate jednokratne novčane pomoći izuzeti su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ministri, zamjenici ministara, direktori, savjetnici.

Zatraženo je da ovaj prijedlog bude hitno uvršten za narednu sjednicu Vijeća ministara BiH s obzirom na to da je 31. decembar krajnji rok za izvršenje budžeta za 2022. To znači da su ostala još dva dana za neku telefonsku vanrednu sjednicu.

Međutim, dilema koja se javila, pa i u samom Ministarstvu finansija i trezora BiH, bila je kako realizirati sjednicu imajući u vidu da je u srijedu, potvrđivanjem u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Borjana Krišto stupila na dužnost predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, ali još nisu imenovani novi ministri. 

Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, koji vodi ovo Ministarstvo jer je ministar dao ostavku, i pravnik, pojasnio je da sjednicu saziva Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara u ovom mandatu koji je na izmaku. 

- Mi još funkcionišemo. U nekom smo tehničkom mandatu i još radimo. Borjana Krišto je potvrđena u Zastupničkom domu, ali u punom kapacitetu može početi raditi kada bude potvrđeno cijelo Vijeće ministara BiH. Ona ima 35 dana roka da ga sastavi. Dakle, još Tegeltija saziva sjednice, on vodi Vijeće ministara – kazao je Mahmutović.

A kada će biti sjednica i hoće li je biti još nije poznato.

Kako je navedeno u prijedlogu, razlozi za donošenje ove odluke proizilaze iz potrebe poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih s obzirom na značajan rasta indeksa potrošačkih cijena.

U obrazloženju odluke je navedeno da je inicijativu za isplatu jednokratne pomoći podnio Sindikat Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine koji je zatražio donošenje uredbe na nivou institucija BiH slične onoj koju je donijela Vlada FBiH koja je odredila mogućnost isplate jednokratne pomoći u iznosu do 1.080 KM. Ovakav zahtjev je dostavio i Sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH se u obrazloženju referiralo i na činjenicu da je odluke o isplati jednokratne pomoći od 100 KM donijela i Vlada RS-a.