open-navfaktor-logo
search
Retrospektiva
Šta je obilježilo 2020. godinu: Dodik je neće pamtiti po dobrom, jedan događaj će ostaviti dalekosežne posljedice
Dvije hiljade i dvadeseta godina se bliži kraju, a nju je, pored pandemije koronavirusa, u Bosni i Hercegovini obilježio niz važnih političkih događaja.
30.12.2020. u 16:52
get url
text
Politički događaji koji su obilježili 2020. godinu

Iako je pandemija koronavirusa prije svega zdravstveno pitanje, a zatim i ekonomsko, ona je u BiH ubrzo prerasla u platformu za političko sučeljavanje, te se kao takva iskristalizirala i kao političko pitanje koje je vjerovatno obilježilo 2020. godinu.

Iako su u ovoj godini održani Lokalni izbori, pa čak i u Mostaru nakon punih 12 godina, jedan je politički događaj, uzimajući u obzir njegove dugoročne posljedice, ipak značajniji od izbora načelnika, gradonačelnika i vijećnika koji će upravljati lokalnim sredinama u naredne četiri godine.

Centralna izborna komisija

Jedanaestog marta ove godine su na dnevni red Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH uvrštene i tačke koje se odnose na razrješenje dotadašnjih i imenovanje novih članova Centralne izborne komisije, zbog čega su zastupnici SNSD-a i HDZ-a BiH napustili sjednicu.

VEZANI TEKST - SNSD i HDZ izgubili kontrolu nad CIK-om, Petrić i Božičković razriješeni

Ti prijedlozi su i u svojeni, te su iz CIK-a smijenjeni kadrovi bliski upravo SNSD-u i HDZ-u BiH, a zbog kojih su ove dvije stranke u ranijem periodu imale punu kontrolu nad radom CIK-a i donošenjem ključnih odluka.

- Ovo nije samo politička kriza nego je upitnost budućnosti BiH – zaprijetila je sa govornice HDZ-ova zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Borjana Krišto.

Za smjenu starih i imenovanje novih članova CIK-a su glasali zastupnici SDA, Demokratske fronte, SDS-a, PDP-a, A-SDA i dva zastupnika SDP-a. Iz SNSD-a i HDZ-a BiH, stranaka koje i danas dovode u pitanje legalnost te odluke, su za taj manevar optužili SDA.

- Vi ste ovlašteni da branite zakon, da budete hrabri, da pokušate raditi drugačije od prethodnog saziva i to je sve što ja kao predsjednik SDA od vas očekujem. I mislim da ste krenuli u dobrom smjeru. Nemojte se obazirati na diskusije pojedinih političara i političarki, koja onako izgledaju ubjedljivo, čak i neka emocija ima u njima. Političari s godinama postaju dobri glumci. Radite vi svoj posao, ne dajte se zbuniti. Samo štitite zakon, prava građana, prava birača i naprijed – poručio je u oktobru ove godine članovima CIK-a na sjednici Doma naroda predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Lokalni izbori

Petnaestog novembra su u svim općinama i gradovima u BiH održani Lokalni izbori, osim Mostara, u kojem su građani svoju lokalnu vlast imali priliku birati 20. decembra.

Posljednji Lokalni izbori u tom gradu su održani još 2008. godine, a u međuvremenu su odlukom Ustavnog suda BiH izbrisane odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbore u Mostaru.

Nakon višegodišnjih pokušaja da se to pitanje riješi, u junu ove godine su predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Mostaru potpisali Sporazum koji je, između ostalog, podrazumijevao i izmjene izbornog zakonodavstva koje se odnose na Mostar.

VEZANI TEKST - Otkrivamo sadržaj sporazuma koje su potpisali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, novi Izborni zakon za šest mjeseci

Taj Sporazum je dobio podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH, što je rezultiralo održavanjem Lokalnih izbora u Mostaru.

Kada su u pitanju Lokalni izbori u ostalim općinama i gradovima u BiH, najviše načelničkih mandata osvojio je SNSD, a povjerenje najvećeg broja glasača je pripalo SDA. Ta je stranka povratila načelničke pozicije u pojedinim sredinama, poput Banovića ili Visokog, ali su izgubili u nekoliko općina u Kantonu Sarajevo, poput Ilidže, Novog Sarajeva i Centra, što je utjecalo na percepciju cjelokupnog izbornog rezultata te stranke.

Načelničke pozicije u tim općinama je osvojila koalicija "Četvorka", koju su činili Narod i pravda, SDP, Naša stranka i NBL.

Još je neizvjesna situacija u vezi sa izborima u Doboju i Srebrenici, s obzirom na to da izborni rezultati u tim lokalnim zajednicama još nisu potvrđeni.

Srebrenica

Upravo su događaji iz Srebrenice vjerovatno i obilježili protekle Lokalne izbore, s obzirom da su službenici SIPA-e u tom gradu uhapsili predsjednika Općinskog odbora SDP-a Begu Bektića i dvojicu njegovih saradnika zbog sumnje u počinjene izborne malverzacije u korist aktuelnog načelnika i negatora genocida Mladena Grujičića.

VEZANI TEKST - SIPA u Srebrenici pretresa kuće i kancelarije SDP-ovaca, varali na izborima u korist Grujičića

Rekonstrukcije vlasti

Proteklu godinu su obilježile i česte rekonstrukcije vlasti na svim nivoima, osim na federalnom, gdje HDZBiH još uvijek uvjetuje provedbu Općih izbora iz 2018. godine usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH.

Na državnom nivou je Vijeće ministara, koje je u decembru 2019. godine imenovano u nepotpunom sastavu, doživjelo određene promjene.

Najprije je u junu ove godine, u jeku pandemije koronavirusa, ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH podnio Fahrudin Radončić, a zatim je 23. jula, nakon brojnih političkih peripetija, na tu poziciju imenovan Selmo Cikotić. Mnogo je sporenja bilo i oko imenovanja ministra za ljudska prava i izbjeglice, te zamjenika ministra sigurnosti, ali su i ta pitanja u međuvremenu riješena.

Vlada Kantona Sarajevo je samo u ovoj godini dva puta smijenjena. Najprije se to dogodilo početkom ove godine, kada je smijenjena Vlada takozvane "Šestorke", da bi u novembru nova skupštinska većina smijenila i Vladu koju su činili SDA, Demokratska fronta, SBB i BOSS.

Pokrenuta je i procedura smjene Vlade Tuzlanskog kantona, u javnosti se spominje i mogućnost smjeen Vlade Zeničko-dobojskog kantona, dok je izvršna vlast u Unsko-sanskom kantonu također na veoma klimavim nogama. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nova Vlada još nije formirana zbog ranije spomenutih opstrukcija HDZ-a BiH, dok je u Kantonu 10 u decembru konačno formirana Vlada i to bez HDZ-a BiH.

Promjene u pravosuđu

Iako se ne radi isključivo o političkom pitanju, dešavanja u vezi s pravosudnim sistemom u BiH teško je odvojiti od politike. Upravo je politika, vjeruje se, uzrokovala postojeće stanje u pravosuđu, koje je u ovoj godini doživjelo određene promjene.

Najprije se počela "topiti" većina koju je u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH kontrolirao predsjednik te institucije Milan Tegeltija, a zatim se i on sam, nakon afere u javnosti nazvane "Potkivanje 2", povukao sa pozicija predsjednika i člana VSTV-a.

VEZANI TEKST - Milan Tegeltija se povlači sa mjesta predsjednika i člana VSTV-a

Time su stvorene pretpostavke za uklanjanje postojeće političke kontrole nad pravosuđem, što se posebno odnosi na kontrolu rada Tužilaštva BiH, institucije koja je u ovoj godini uložila sve svoje resurse za obračun sa oponentima političkih struktura za koje se smatra da kontroliraju njen rad, a to su, prije svih, SNSD i HDZBiH.

Upravo ove dvije stranke odbijaju usvajanje novog Zakona o VSTV-u BiH, koji za cilj ima jačanje integriteta te institucije i njenih članova, a što je ujedno jedan od zahtjeva Evropske komisije u kontekstu puta naše zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.

Posjeta Lavrova i afera "Ikona"

Ne spominjemo slučajno aferu "Ikona" odmah nakon spominjanja Tužilaštva BiH i to ne zbog hronološkog redoslijeda događaja već zbog očigledne uloge te institucije u pokušaju amnestiranja Milorada Dodika od odgovornosti za taj skandal.

Dodik je, podsjetit ćemo, ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu uručio ikonu za koju se opravdano sumnja da je ukradena u Ukrajini.

VEZANI TEKST - Gordana, stigla je ikona, šta sad: Zašto Tužilaštvo BiH nije naredilo izuzimanje spornog predmeta?

Uprkos reakciji Rusije, koja je vratila ikonu kako bi Interpol provjerio njeno porijeklo, ali i međunarodnog karaktera afere, Tužilaštvo BiH do sada nije uradilo ništa, čime su otvorili prostor Dodiku i njegovim saradnicima da pokušaju "posušiti" skandal kojeg su izazvali.

Sastanak sa Lavrovom su, zbog nepoštivanja ustavnog poretka i zakona države BiH, odbili članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, što je izazvalo veliki odjek i u međunarodnim okvirima, s obzirom da je takav postupak ocijenjen kao odlučno "njet" ruskom utjecaju u BiH i opstrukcijama euroatlantskog puta naše zemlje.

Vijeće sigurnosti

U BiH su iz Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 5. novembra stigle snažne poruke, koje su ambasadori zemalja članica poslali tokom rasprave nakon podnošenja izvještaja visokog predstavnika Valentina Inzka.

VEZANI TEKST - Rusija im željela pomoći, oni zabrljali: Političko samoubistvo Dodika i Čovića, potvrdili sve što je Inzko govorio

Mnogo snažnije poruke su, međutim, upućene tokom posebnog sastanka pred Vijećem sigurnosti UN-a kojeg je organizirao ruski ambasador Vasiliy Nebenzya.

"Briljirao" je Milorad Dodik, koji je pred predstavnicima svjetskih sila brutalno izvrijeđao visokog predsjednika Valentina Inzka, a zatim je, nastojeći da demantira Inzkove optužbe o njegovoj secesionističkoj politici, prijetio secesijom entiteta RS.

Na tom se sastanku nije proslavio ni predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, s obzirom na to da ambasadori u Vijeću sigurnosti nisu imali previše razumijevanja za njegove pritužbe na račun izbornog zakonodavstva i navodne ugroženosti hrvatskog naroda u BiH.

Ovu godinu je obilježio i niz afera, poput onih u vezi s unutarstranačkim izborima u sarajevskim kantonalnim odborima SDA i SDP-a, te brojne afere u vezi s nabavkom medicinske i ostale opreme tokom pandemije koronavirusa.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.